Šta kompanije iz turističkog sektora mogu učiniti da prežive krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, kako da restruktuiraju poslovanje i kako da sačuvaju likvidnost, bile su teme drugog dijela webinara “Rješenja za trenutne izazove kompanija u oblasti turizma” održanog danas u organizaciji kompanije Targer inžinjering i konsalting d.o.o.
Samir Mešić, moderator webinara kazao je kako je fokus diskusije u kojoj su učestvovali predstavnici turističkih agencija i turističkih zajednica na privatnom sektoru i mogućnostima kriznog restruktuiranja poslovanja.
Ermin Smajlović iz projekta GIZ kazao je kako je cilj webinara ponuditi rješenja za prevazilaženje izazova s kojima se suočava privatni sektor usljed problema koje je kod nas i u cijelom svijetu izazvao virus korone.
– Tuizam je najviše pogođen a fokus pogotovo treba biti na malim firmama koje su bile zatvorene usljed pndemije a sada su shvatile da se možda i ne žele više baviti turizmom jer je ova grana toliko krhka. No mnogi su u problemima vidjeli i priliku da resetuju svoje poslovanje. To je možda prilika koju može iskoristiti sektor turizma da se resetuje i da se postave zdravi temelji – kazao je Smajlović.
Projekat Giz kao jednu od aktivnosti relizovao je i animiranje mikro preduzeća koji su dosta pogođeni krizom da se grupišu i sarađuju s lokalnom zajednicom i svim akterima u sektoru turizma kako bi zajedno kreirali što održivije i otpornije poslovanje i kako bi bili otporni na buduće krize.
Učestvuju i u dva projekta direktne pomoći EU for business i EU for business recovery kroz koje podržavaju projekte za mikro, mala i srednja preuzeća u saradnji s lokalnim zajednicama, a u toku je proces selekcije destinacija koje će učestvovati u projektu.
Samir Mešić koji je vlasnik turističke agencije Lily travel kao i konsultantske kompanije BI Consulting kazao je kako domaće kompanije treba da se educiraju o tome kako upravljati promjenama i kako prilagođavati svoje poslovanje.
Svim učesnicima preporučio je da nabave knjigu “Naša santa leda se topi” Johna Kottera koja nudi modele za upravljanje krizom a to je upravo ono što se sad događa.
– Kako upravljati promjenama, kako restruktuirati model poslovanja? To je naročito bitno za turizam jer su turističke kompanije naročito pogođene. Kompanije u nekim drugim sektorima čak su i profitirale tokom pandemije, na primjer u prehrambenom sektoru. U turizmu su pali prometi, kao i broj zaposlenika. Nekim hotelima je promet sa 15 pao na 5 miliona KM a broj zaposlenih sa 160 na 60. Pritom su fiksni troškovi ostali isti. Zato je nužno da se kompanije prilagođavaju – kazao je Mešić navodeći primjer vlastite kompanije čija su osnovna ciljna grupa prije pandemije bili azijski turisti koji su nakon izbijanja pandemije prekinuli putovanja. Mešić i njegovi zaposlenici tada su fokus aktivnosti preusmjerili sa turizma na konsalting, što su nerijetko raile i druge kompanije.
– Mnogi restorani počeli su da rade dostavu, jedna turistička agencija počela je da radi edukaciju za mlade, hoteli su dodali nove sadržaje – navodi Mešić.
Armin Amidžić, direktor Turističke organizacije Grada Bihaća ispričao je s kakvim se izazovima susrela ova organizacija od osnivanja 2019. godine.
– Mi smo se odlučili za kreativni pristup razvoju destinacije. Uspostavili smo partnerski odnos sa svima, hotelijerima, ugostiteljima i sl. Naš cilj je bio kreirati što više pozitivnih vijesti budući da nosimo teret migrantske krize, divljih kampova, prisustva velikog broja ljudi u pokretu. I mnogo medija je slalo ružnu sliku iz Bihaća izvještavajući o ovim temama senzacionalistički a to nije bilo dobro za turizam. Mi smo se morali boriti protiv toga da je Bihać opasan grad a ujedno pokretati i projekte u nesređenom sistemu koji smo naslijedili – kazao je Amidžić navodeći kako su u prvoj godini poslovanja imali budžet od 10.000 KM i nijednog zaposlenog.
Kao poseban problem Amidžić navodi činjenicu da Bihać niko, pa ni lokalno stanovništvo, nije smatrao turističkom destinacijom.
– Mi smo naslijedili sve nedostatke sistema, neuređenu naplatu boravišne takse, nedostatak registra ugostitelja… mi to tek sad pravimo. No to smo uspjeli promijeniti i iz ovog perioda pandemije Bihać izlazi kao pobjednik. Zahvaljujući brojnim projektima i aktivnstima koje smo pokrenuli – raftinge, akcije čišćenja rijeke Une, Ekoregatu, Bihaćko ljeto, turističke vaučere, promocije putem portala OdmoriuBiH.ba i Ekupon.ba, udruživanje ponuđača – dosta smo toga uradili i sad nas već vide kao turističku destinaciju – kazao je Amidžić.
Svoje iskustvo iznijela je i Sanja Kaljužni, zamjenica direktora turističke agencije Fortuna tours iz Mostara. Glavni adut ove agencije bio je dolazni turizam koji je s pojavom virusa praktično nestao. To je prekinulo uzlaznu putanju poslovanja ove kompanije.
– Mi smo do pandemije imali 25 uposlenih a tokom ljeta, od marta do novembra i do 60 turističkih vodiča. Zbog pandemije sve je stalo, bili smo potpuno onemogućeni da radimo bilo šta – kazala je Kaljužni navodeći kako agencija trenutno ima 10 zaposlenih i još toliko saradnika na pozicijama vozača i turističkih vodiča.
Kako bi preživjeli pandemiju morali su detaljno isplanirati svoje poslovanje. Tokom perioda bez aktivnosti spasila ih je dobit iz prethodnih godina.
– Spasilo nas je to što smo imali zarađen novac budući da direktor nije uzimao dividende na godišnjem nivou. To nam je pomoglo da izdržimo do ljeta ove godine kada je posao ponovo krenuo – kazala je Kaljužni navodeći kako za iduću godinu već imaju puno najava dolazaka turista.
Vladimir Sekulić, stručnjak za istoriju iz Beograda govorio je o tome kako u turističku ponudu integrisati bogato istorijsko naslijeđe. Kazao je kako istorija postaje sve manje zanimljiva novim generacijama te kako se moraju tražiti novi načini da se ona približi turistima.
– Turizam se mijenja i mi se moramo odmaći od suhoparnih istorijskih priča i prilagoditi se zahtjevima novog vremena. Istorija koja je nekad bila dominantna danas postaje manje zanimljiva turistima, pogotovo novim generacijama, milenijalcima, onima koji sve što ih zanima mogu pronaći na internetu vrlo lako. Zato moramo pronaći način da im privučemo pažnju i da im to bude interesantno, a to mora biti interaktivno. Govorim o interaktivnim prezentacijama, slušalicama, 3D predavanjima, panoramskim slikama, virtualnim pričama, hologramima… Istina je da to sve traži velika ulaganja no ona se vremenom mogu isplatiti. Najvažnije je naći vezu s novim generacijama – poručio je Sekulić.
Adnan Kaljanac, direktor i vlasnik turističke agencije M-97 Tours govorio je o značaju diverzifikacije poslovnog modela i koliko ona može pomoći da se prevaziđu periodi krize.
– Svi moramo raditi na novim ponudama i valorizaciji naše divne zemlje koja nije dovoljno iskorištena – kazao je Kaljanac navodeći kako agencija M-97 Tours takođe širi ponudu.
Novim projektom ruralnog turizma ponudiće različite sadržaje kao što su istraživanje pećina, program divljih konja, valorizacija bivše uskotračne pruge Sarajevo – Pale – Višegrad, izgradnja objekta ruralnog turizma koji će imati sve uslove za ugodan boravak.
Džanan Bašović, direktor prevozne firme Vildan tours, govorio je o tome kako osigurati likvidnost poslovanja do sljedeće turističke sezone.
On je kazao kako su autobuski prevoznici u teškom položaju i kako je pred njima težak period, pogotovo imajući u vidu da nakon perioda moratorija na naplatu dolaze i kreditne obaveze.
– Moramo se fokusirati na domaća tržišta, smanjiti redovne troškove, prebaciti se na druge poslovne modele. Ali je neophpodno da se svi prevoznici udruže i pokušaju od većih nivoa vlasti isposlovati određenu vrstu pomoći koja je neophodna u ovom trenutku, jer ćemo u suprotnom doći u situaciju da će se pojedine prevozničke firme ugasiti ili će kvalitet usluga spustiti na niži nivo – kazao je Bašović.
Branka Spasojević iz Turističke zajednice Jahorina kazala je kako ova planina ulazi, prema svim najavama, u odličnu zimsku sezonu.
– Imamo mnogo rezervacija i svakodnevne upite. Na čelu s direktorom, svi smo optimisti da će ovo biti odlična sezona ali i uvertira u odličnu ljetnu sezonu. Otvaranje zimske sezone, uz tri velika koncerta, najavljeno je za 2. decembar – kazala je Spasojević navodeći da je iza Olimpijskog centra Jahorina mnogo investicija te da će dobru sezonu na Jahorini osjetiti i Sarajevo i okolna mjesta.
Kazala je kako su kroz projekte EU i USAID-a realizovali brojne nove sadržaje te pozvala sve da iskoriste mogućnosti koje ovi projekti nude.
Spasojević je kazala da je šteta što u Federaciji BiH nije bilo programa turističkih vaučera kao u Republici Srpskoj, jer se on pokazao kao odličan potez.
– Ove godine podijeljeno je oko 50.000 turističkih vaučera a imamo obećanje da će se program nastaviti i sljedeće godine – kazala je Spasojević.
Suad Drpljanin, direktor agencije Bosnia travel takođe je govorio o tome kako kompanije mogu osigurati likvidnost poslovanja.
– Mi smo sve troškove sveli na minimum. Još 12. marta prošle godine imali smo posljednje goste iz Londona koji su otputovali na dan kad je aerodrom zatvoren. Mi smo odmah vodjeli gdje to vodi i odmah smo troškove sveli na minimum što nam je i spasilo agenciju. Da smo samo mjesec dana produžili s istim troškovima, vjerujem da ne bismo izdržali. Isto tako brzo smo reagovali i kada se zemlja počela otvarati za strane turiste i odmah smo počeli raditi – kazao je Drpljanin navodeći kako su prvi turisti stigli iz zaljevskih zemalja a kako se sada polako vraćaju turisti čak i iz Londona.
Džanan Bašović iz Vildan Toursa kazao je kako sada moraju aktivno raditi na pronalaženju novih vozača budući da je dosta radne snage otišlo. Napomenuo je kako imaju saradnju sa autoškolama u Sarajevu i na taj način pokušavaju doći do novih obučenih zaposlenika.
Armin Amidžić iz TO Bihaća napomenuo je kako treba voditi računa o velikom potencijalu dijaspore.
– Dijasporu treba posmatrati kao turiste jer oni velika novčana sredstva troše ovdje. Treba se pobrinuti da imaju dovoljno sadržaja i da im ne bude dosadno kada dođu u BiH. Osim toga, oni i po povratku u svoje zemlje reklamiraju bh. destinacije ukoliko su zadovoljni – kazao je Amidžić.
Adnan Kaljanac iz agencije M-97 Tours kazao je kako je za razvoj turizma nužno povezivanje ali i uspostavljanje standarda.
– U oblasti turizma ništa nije uređeno. Mi imamo Facebook agencije i ljude koji nemaju ništa registrovano a rade i samim tim ruše standarde. Za dugoročno planiranje moraju se pratiti standardi – upozorio je Kaljanac.
Na potrebu udruživanja upozorio je i Samir Mešić.
– Većina nas je orijentisana na ljetne sezone a mi sada već ulazimo u zimski period. Moramo se udružiti i ići ka različitim nivoima vlasti sa zahtjevima za pomoć – kazao je Mešić.
Učesnici su jednoglasno poručili da se vlasti moraju više uključiti u rješavanje problema u turizmu i upostaviti sistem za rad turističkih kompanija,
Kao jedan od primjera nepostojanja sistema navedena je i situacija sa turistima koji bi se zarazili virusom korona u Bosni i Hercegovini. Na ovaj problem, niko nije dao sistemski odgovor pa su turistički radnici prepušteni da sami postupaju u ovakvim situacijama.
Poručeno je kako procedure mora napraviti država i kako u tom smislu turističke kompanije trebaju ići sa zajedničkim zahtjevima.
– Institucije vlasti se moraju uključiti, javni sektor, kako bismo spremno dočekali sljedeću sezonu. Moramo prema njima ići zajedno, jer što smo veći i snažniji, naš glas se bolje čuje – poručeno je sa današnjeg webinara.
Izraženo je i nezadovoljstvo što današnjem webinaru nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo ni Turističke zajednice Kantona Sarajevo, što prema riječima učesnika, oslikava odnos koji ove institucije imaju prema sektoru turizma.
Prvi dio webinara održan je jučer a o čemu se govorilo možete pročitati OVDJE.
Podsjetimo, webinar je organiziran u okviru projekta EU4BusinessRecovery koji finansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke a koji zajednički implementiraju GIZ, UNDP i ILO.
Ranije su održani webinari o stanju u metalskoj i drvnoj industriji.
Projekat EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije Covid-19 stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 milion eura). EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. godine do 2023. godine.
Turizam nakon korone: Počela je borba za svakog turistu, pred BiH je još mnogo posla
