Trgovinski rat: Ko će nastradati u sudaru ekonomskih divova

0

Hoće li Donald Trump isprovocirati globalni trgovinski rat, a potom i globalnu recesiju? Dizanje visokih carina na čelik i aluminij, kako bi revitalizirao te industrije, proglasio je pitanjem nacionalne sigurnosti, a ugašene fabrike i izgubljenih oko 100 hiljada radnih mjesta  posljedicom godina preliberalnog uvoza sa svih strana i dampinga.

Sada će moći mirno otići u Pittsburgh u Pennsylvaniji, srce američke industrije čelika, i poručiti da je ispunio izborno obećanje. No, sada su moguće i protivmjere oštećenih i uvrijeđenih, a među njima i Evropske unije.

Takve su carine, ako već nužne, trebale biti usmjerene protiv krivaca za damping i svjetske tržišne viškove čelika (čitaj: Kina), a ne protiv nas, poručili su iz Brisela.

Trump je ipak ostavio odškrinuta vrata. Nakon desetak dana napetosti pristao je od carina izuzeti Kanadu i Meksiko (dok s njima pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini i očekuje ustupke), a i drugi saveznici će moći tražiti slično “pomilovanje”. Možda trgovinskog rata ipak neće biti, piše Jutarnji list.

Među ekonomistima prevladava mišljenje, a iznijela ga je i izvršna direktorica Međunarodnoga monetarnog fonda Kristin Lagard, da bez obzira na njegov povod i uzroke, u trgovinskom ratu nema pobjednika.

Jedino Donald Trump i sljedbenici misle suprotno, da će Amerika preko toga profitirati te početi smanjivati veliki trgovinski deficit sa svijetom. Neke simulacije, koje su rađene prošle godine kad je Trump objavio svoj ekonomski program, pokazuju da bi u velikom trgovinskom ratu svi bili gubitnici, ali Amerika manje nego drugi.

– Procjene učinaka Trumpove politike, koju su Brookings institut i Australski nacionalni institut objavili u augustu 2017. godine, pokazuju kontraproduktivnost populističkih protekcionističkih mjera. Očekivano, negativni efekti su veći što je veći broj trgovinskih partnera obuhvaćen. Naprimjer, zbog globalnog trgovinskog rata koji bi doveo do povećanja carina za 10 posto u prvoj godini primjene u svim zemljama, gubitak SAD-a bio bi 1,3 posto BDP-a, Kine 4,3 posto, Njemačke 3,8 posto, eurozone 2,9 posto – upozorava Ana-Maria Boromisa, direktorica Odjela za međunarodne ekonomske i političke odnose zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Dodaje kako bi već i takvo jednostrano američko povećanje carina dovelo do gubitka BPD-a za 0,3 posto u SAD-u i Evropskoj uniji, a 0,9 posto u Kini, dok bi globalni skok carina od 40 posto vodio u duboku recesiju.

To su scenariji za koje se svi nadaju da se neće dogoditi, iako, upozorava Boromisa, od krize 2009. godine broj protekcionističkih mjera u svijetu raste, a populističke politike i nevjerodostojni prikaz efekata dovode do njihove provedbe (evropski je primjer Brexit).

Što se Trumpa tiče, dodaje kako je on već u svom inauguracijskom govoru najavio protekcionističku politiku i zasad je dosljedno provodi.