Dubrovčani manje kupuju robu i usluge kod privrednika iz Trebinja usljed pandemije virusa korona, zbog čega domaći privrednici trpe veliku štetu, izjavio je Srni predsjednik Područne privredne komore Trebinje Duško Pantović.
– Svakodnevno razgovaram sa privrednicima i sad oni trpe ozbiljnu štetu zbog nedostatka klijeneta iz Dubrovnika – rekao je Pantović.
On je napomenuo da zbog posljedica virusa korona dosta preduzeća ima velike gubitke, ne samo ugostitelji, već i tržni centri i trgovački lanci, koji ne uspijevaju da prevaziđu gubitke zbog nedostatka kupaca iz Dubrovnika.
Predsjednik Područne privredne komore Trebinje ukazao je da privrednici u Trebinju imaju probleme jer su mnogi uglavnom bili oslonjeni na kupce iz Dubrovnika, kojih je sada manje, ali je izrazio očekivanje da će se stabilizacijom situacije sa korona virusom ta trgovina vratiti na staro i da će nastaviti da raste.
– Dolazak građana Dubrovnika u kupovinu u Trebinje je za našu privredu pozitivan jer doprinosi razvoju domaćih preduzeća – rekao je Pantović, istakavši da je taj vid trgovine između Trebinja i Dubrovnika značajan jer je dosta privrednih subjekata iz Trebinja baziralo svoje proizvode i usluge prema tržištu Dubrovnika.
On je ocijenio da su glavni razlog velikog broja kupaca sa dubrovačke regije u Trebinju, prije svega, povoljna cijena robe i usluga, dok su u Dubrovniku te cijene prilagođene turistima i evropskim cijenama, pošto je Hrvatska članica EU.
Građani Dubrovnika u Trebinju uglavnom kupuju poljoprivredne, prehrambene i tekstilne proizvode koji su znatno povoljniji nego u Dubrovniku, a zainteresovani su i za kupovinu i narudžbinu namještaja, naveo je Pantović i dodao da, međutim, posljednjih mjeseci zbog korona virusa nijedan komad namještaja nije prodat u Dubrovniku.
On je ukazao da poljoprivrednici i privrednici iz Trebinja i Republike Srpske imaju šta da ponude, i robu i usluge, i to po povoljnim cijenama dubrovačkom i hrvatskom tržištu.
Ta vrsta saradnje, ukazao je, domaćim privrednicima je značajna i zbog izlaza na tržište Hrvatske koja je članica EU, jer domaći privrednici na taj način stiču odgovarajuće iskustva i sertifikate da su njihovi proizvodi usklađeni sa evropskim tržištem, a na taj način im se, kako je rekao, dalje otvaraju i nova tržišta.
Pantović je ukazao da, osim u poljoprivrednoj, prehrambenoj i proizvodnji namještaja, najveći potencijal za unapređenje saradnje između privrednika iz Hercegovine i Republike Srpske i Hrvatske vidi u građevinskoj industriji.
– Mi imamo ozbiljne građevinske firme ne samo u Hercegovini, već i u cijeloj Republici Srpskoj koje mogu da izađu na tržište Hrvatske da grade, bilo da je riječ o stanogradnji, niskogradnji, visokogradnji i izgradnji generalno – istakao je Pantović.
Prema njegovim riječima, sve što nude proizvođači iz Republike Srpske, na primjer u vezi sa drvetom, kao što je proizvodnja namještaja, građe, stanogradnje, može da bude visoko konkurentno na tržištu Hrvatske.
On je naglasio da je izlazak mesne industrije iz Republike Srpske i BiH na tržište Hrvatske i EU takođe bliska perspektiva i da bi u toj oblasti mogla da se ostvari značajna saradnja između privrednika dvije zemlje.
Pantović je međutim ukazao da domaće norme za mesnu industriju još nisu usklađene sa normama EU, ali da se na tome radi.
Srna