Zbog natprosječno tople zime Evropa ne osjeća jak udarac energetske krize, štaviše loše prognoze za ekonomiju pretvaraju se u povoljne, a predviđa se i nastavak blage zime, piše The Economist.
Posjetitelji Varšave u ovo doba godine obično ne uživaju u temperaturama koje se približavaju 20 stepeni celzijusa. U januaru u Bilbau obično prevladava mraz, a ne tropska klima i kratki rukavi.
No, ova zima po svemu je neobična. Širom Evrope obaraju se temperaturni rekordi, a cijene energenata padaju: cijena prirodnog plina na glavnom kontinentalnom čvorištu TTF u Nizozemskoj pala je na nivoe koji su zadnji put viđene prije rata u Ukrajini.
Topla jesen odgodila je sezonu grijanja omogućivši punjenje skladišta do vrha, a topla zima omogućila je nadopunjavanje. Sve u svemu, Evropa troši upola manje plina nego zadnje dvije zime, a meteorolozi predviđaju blagi završni dio zime, prenosi agencija Hina.
Povoljno vrijeme nije jedini razlog za optimizam. Opskrba plinom raste kako novi terminali za ukapljeni prirodni plin počinju s radom. Mokra jesen i vjetrovita zima pomogle su u pokretanju hidro i vjetroturbina. Francuske nuklearne elektrane, koje su zatvorene zbog održavanja, polako kreću s radom.
„Svi ‘stresori’ koji su uzrokovali energetsku krizu 2022. godine popuštaju”, primjećuje ekonomist sa sveučilišta Hertie School u Berlinu Lion Hirth.
Pad cijena energije u Evropi omogućuje dodatan ekonomski poticaj, a pokazatelji poslovnih sentimenata rastu drugi mjesec zaredom.
Prkoseći tmurnim predviđanjima, njemačka industrijska proizvodnja i dalje se drži. Stope nezaposlenosti na samom su dnu širom Evrope, a kompanije planiraju zaposliti više radnika nego otpustiti, suprotno ranijim nagađanjima.
Analitičari prilagođavaju dosadašnja predviđanja i okreću ih u pozitivu. U banci Goldman Sachs smatraju da eurozona neće podleći recesiji u 2023. godini. Topla zima mijenja izglede evropske ekonomije.
Prerano za proglašavanje pobjede
Ipak, još je prerano za proglašenje kraja energetske krize. Cijene su i dalje daleko iznad uobičajenih. Ukupne cijene električne energije otprilike su dvostruko veće od onih sredinom 2021. godine. Isti plin koji trenutno košta oko 75 eura po megavatsatu, prije pandemije koronavirusa koštao je 10 eura. Daljnji padovi cijena nisu vjerojatni, a potražnja za industrijskim plinom će vjerojatno porasti. Elektrane na plin mogle bi početi zamjenjivati one na ugljen, kaže The Economist.
Iako su skladišta plina puna, Europa je i dalje u minusu, upozorava Međunarodna agencija za energiju (IEA). Pedviđa da upravo zbog tog nedostatka Evropljane čeka izazovna sljedeća zima.
Azijska potražnja plina raste, a rast će i dalje kako se kineska ekonomija vraća u normalnu. Konsultantska firma Timera Energy kaže da plinsko tržište još uvijek funkcionira na rubu opskrbnog kapaciteta, što znači da su oštre promjene cijena i dalje moguće.
The Economist piše da bi Evropa trebala pripaziti i iskoristiti dosadašnju sreću s vremenom, a da bi čelnici mogli iskoristiti priliku i preispitati brojne programe potpore koje su uveli tokom ljeta, od kojih su mnogi skupi, neučinkoviti i bez cilja. Dodaje da bi bilo mudro usmjeriti novac u ranjiva područja ekonomije i ulagati u zelene politike.
Neuobičajeno toplo vrijeme darovalo je Evropi odgodu velike krize, no borba protiv klimatskih promjena postat će izraženija i aktualnija kako će energetska kriza blijedjeti, zaključuje list.
Hina
