Vijesti o zatvaranju tvornica, gašenju proizvodnih pogona i masovnom smanjenju broja radnih mjesta u Njemačkoj gotovo svakodnevno pune medijske stupce. Mnogi radnici u pogođenim industrijama opravdano se pitaju: „Jesmo li moji kolege i ja sljedeći na redu za otkaz?“.
U takvim trenucima postavlja se pitanje koja je strategija najbolja. Treba li odmah dati otkaz i pronaći novi posao prije nego što tržište rada preplave hiljade drugih tražitelja posla? Ili je pak pametnije čekati i preuzeti otpremninu?
Ugledni njemački odvjetnik za radno pravo, Volker Görzel, ističe da prva stvar koju radnik mora analizirati jest prijeti li kompaniji potpuno zatvaranje pogona ili se radi samo o djelomičnom smanjenju kapaciteta, piše Fenix magazin.
Ako se cijeli pogon ili tvornica zatvaraju, ishod je jasan – svi moraju otići. U kompanijama koje imaju radničko vijeće (Betriebsrat) u tom se slučaju obavezno dogovara socijalni plan i isplata otpremnina.
Ko bi trebao odmah prihvatiti novi posao, a ko treba čekati?
Odvjetnik Görzel slikovito objašnjava različite životne i profesionalne situacije radnika:
Mladi radnici s kraćim stažom: „Mladom inženjeru s dvije godine staža u firmi savjetovao bih da odmah krene u potragu za novim poslom, čak i ako to znači da će ostati bez otpremnine.“ Mlađi stručnjaci lako pronalaze nove poslove, a njihova bi otpremnina ionako bila mala zbog kratkog staža.
Stariji radnici s dužim stažem i obvezama: Što je radnik stariji, što ima više obiteljskih obaveza (poput uzdržavanja djece), što je manje mobilan i što duže radi u firmi, odluka postaje složenija. U ovom slučaju visina otpremnine raste s godinama staža, a starijim radnicima je znatno teže na brzinu pronaći adekvatno i jednako plaćeno radno mjesto. Za njih je čekanje i pregovaranje često bolja opcija.
Važan savjet za ugovor o radu: Svatko ko sumnja da bi njegova podružnica ili tvornica mogla biti zatvorena, trebao bi odmah provjeriti tačnu klauzulu o mjestu rada u svom ugovoru. Ako ugovor dopušta premještaj na drugo radno mjesto ili drugu lokaciju iste firme, vaš posao zapravo nije nužno izgubljen, a poslodavac vas ne može samo tako otpustiti kao tehnološki višak.
Isplati li se dobrovoljni odlazak uz bonus?
Kod djelomičnih zatvaranja ili restrukturiranja, poslodavci moraju pažljivo odabratitko odlazi, a ko ostaje. Danas su u Njemačkoj iznimno popularni takozvani “programi za dobrovoljce” (Freiwilligenprogramme). Radnicima se nudi sporazumni raskid ugovora uz finansijski poticaj ako sami odluče otići.
Odvjetnik Görzel napominje da se ovdje brzina može itekako isplatiti: „Često postoje posebni bonusi za one koji brzo donesu odluku i potpišu ugovor do određenog roka. Ti bonusi mogu iznositi dodatnih 30.000 do 40.000 eura povrh standardne otpremnine.“
Međutim, dobrovoljni odlazak krije i dvije velike zamke:
Pravo odbijanja: Poslodavac nije dužan pustiti svakoga. Ako se radi o ključnom radniku kojeg firma želi zadržati, uprava može odbiti njegov zahtjev za dobrovoljni odlazak uz otpremninu.
Blokada na zavodu za zapošljavanje: Budući da ste sami pristali na prekid radnog odnosa, njemački zavod za zapošljavanje (Agentur für Arbeit) u pravilu će vam izreći privremenu zabranu (blokadu) primanja naknade za nezaposlene (Arbeitslosengeld) u trajanju do 12 sedmica.
Šta se događa kod poslovno uvjetovanog otkaza?
Ako se ne skupi dovoljno dobrovoljaca, poslodavac mora pribjeći poslovno uvjetovanim otkazima (betriebsbedingte Kündigung) na temelju socijalnog plana. Prilikom izrade ovog plana primjenjuje se socijalni odabir (Sozialauswahl).
Rizik od dobivanja otkaza drastično opada ako radnik ima duži radni staž u firmi, ako je starije životne dobi, ako ima obavezu uzdržavanja članova obitelji ili ako ima utvrđen invaliditet.
„Svako ko ima visoku razinu socijalne zaštite na temelju ovih kriterija, a po svaku cijenu želi zadržati svoj posao, može svjesno riskirati i čekati poslovno uvjetovani otkaz jer su velike šanse da će ga firma morati zadržati“, zaključuje odvjetnik Görzel.
