Posebno je zanimljivo da Mercator i Konzum imaju istog vlasnika – hrvatsku Fortenova grupu – te da se kod obje kompanije u 2025. godini može vidjeti sličan obrazac velikih promjena i reorganizacije poslovanja.

Prema podacima za Mercator, slovenski trgovački lanac je na kraju 2025. imao 6.276 zaposlenih. To je tačno 1.000 manje nego godinu ranije, odnosno pad od 13,7 posto. Mercator je izgubio poziciju najvećeg trgovca u Sloveniji koju je preuzeo Spar.

Sličan trend zabilježen je i u Konzumu u Hrvatskoj. Prema podacima FINA-e, Konzum plus je u 2025. imao 9.231 zaposlenog, što predstavlja smanjenje od 9,26 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iz tih podataka proizlazi da je broj zaposlenih po ovoj metodologiji smanjen za oko 940.

U godišnjem izvještaju Konzuma koriste se nešto drugačiji pokazatelji zaposlenosti, odnosno prosječan broj zaposlenih, ali i oni ukazuju na smanjenje od približno 1.000 ljudi.

Velike promjene u obje kompanije

Ipak, podatak o gotovo 2.000 zaposlenih manje ne znači da je toliko ljudi jednostavno dobilo otkaz. Tokom prošle godine obje kompanije prolazile su kroz značajne promjene poslovanja. Kod Mercatora je dio smanjenja povezan sa zatvaranjem prodavnica. Posebno se izdvaja gašenje prodavnica M Tehnike, segmenta koji je prije zatvaranja zapošljavao 439 ljudi.

Broj Mercatorovih maloprodajnih jedinica smanjen je sa 450 na kraju 2024. na 412 na kraju prošle godine. Istovremeno je broj veleprodajnih jedinica pao sa 13 na devet.

Kompanija je prošle godine ostvarila oko 1,17 milijardi eura prihoda od prodaje, što je 11,3 posto ili gotovo 150 miliona eura manje nego godinu ranije. Samo maloprodaja donijela je oko 1,03 milijarde eura, uz znatno blaži pad od 2,4 posto.

Konzum izdvojio dio poslovanja

I kod Konzuma treba uzeti u obzir promjene u strukturi kompanije. Konzum plus je prema podacima FINA-e u 2025. ostvario ukupne prihode od 1,94 milijarde eura, što je 4,66 posto manje nego prethodne godine.

Međutim, dio pada ukupnog poslovanja povezan je s izdvajanjem veleprodajnog segmenta iz kompanije tokom 2025. godine. Sama maloprodaja Konzuma nastavila je rasti te je ostvarila oko 1,8 milijardi eura prihoda.

Stoga smanjenje ukupnih prihoda, kao ni smanjenje broja zaposlenih, ne treba automatski tumačiti kao pad osnovnog maloprodajnog poslovanja kompanije. Konzum je 2025. završio sa 635 prodavnica.

Manje zaposlenih, bolji finansijski rezultat

Još jedna zajednička karakteristika dvije kompanije jeste da su, uprkos velikom smanjenju broja zaposlenih, značajno poboljšale profitabilnost. Konzum plus ostvario je neto dobit od 85,37 miliona eura, čak 67 posto veću nego godinu ranije. EBITDA je iznosila 216,73 miliona eura.

Mercator je, s druge strane, nakon gubitka od oko 10,4 miliona eura u 2024. prošlu godinu završio s neto dobiti od 12,8 miliona eura. EBITDA kompanije porasla je za 57,3 posto na 75,2 miliona eura. Mercator i Konzum nekada su bili ključni dijelovi Agrokora, a nakon sloma tog koncerna završili su pod okriljem Fortenova grupe.

Podaci za 2025. pokazuju da oba velika trgovačka sistema prolaze kroz značajnu transformaciju: broj zaposlenih je u samo godinu dana smanjen za ukupno približno 2.000, uz izdvajanje pojedinih djelatnosti i zatvaranje dijela objekata, dok su istovremeno oba lanca značajno poboljšala krajnji finansijski rezultat.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šta se dešava s Mercatorom i Konzumom: Za godinu ostali bez čak 2.000 radnika appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je analizirao rezultate deset velikih trgovačkih kompanija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije za 2025. godinu, kako bismo vidjeli gdje se Bingo nalazi u odnosu na Konzum, Lidl, Delhaize, Spar, Kaufland i druge velike igrače.

Kada se kompanije poredaju prema ukupnim prihodima, najveći je Konzum Hrvatska sa oko 1,94 milijarde eura. Slijedi Delhaize Serbia sa oko 1,47 milijardi, dok je Lidl Hrvatska ostvario oko 1,44 milijarde eura.

Odmah iza njih nalazi se Bingo sa oko 1,18 milijardi eura prihoda, odnosno 2,3 milijardi KM. Iza Binga po prihodima slijede Spar Hrvatska, Lidl Srbija i Plodine, koji također premašuju milijardu eura godišnjih prihoda. U društvu deset velikih nalaze se još Kaufland Hrvatska, Studenac i Idea Marketi.

Podaci pokazuju da je Bingo prema prihodima četvrti među deset analiziranih kompanija. No, kada umjesto prihoda pogledamo koliko je kome ostalo na kraju godine, redoslijed se mijenja.

Po dobiti slika je drugačija

Bingo je 2025. ostvario neto dobit od 128,6 miliona KM, odnosno oko 65,8 miliona eura. Veću zaradu među analiziranim kompanijama imali su samo Konzum Hrvatska, sa oko 85,4 miliona eura, i Lidl Hrvatska, sa oko 72,7 miliona eura.

Bingo je tako po dobiti završio ispred kompanija kao što su Lidl Srbija, Kaufland Hrvatska, Delhaizea Serbia, Plodine i Spare Hrvatska.

Delhaize Serbia, koja upravlja lancima Maxi i Shop&Go, ostvarila je neto dobit od oko devet miliona eura. Lidl Srbija zaradio je oko 39 miliona eura, Kaufland Hrvatska 27,4 miliona, a Plodine oko osam miliona eura. Spar Hrvatska godinu je završio s gubitkom većim od šest miliona eura, dok su Studenac i Idea zabilježili još veće minuse.

Godinu ranije Bingo je bio broj jedan

Još zanimljiviju sliku daje poređenje sa 2024. godinom. Te godine Bingo je ostvario neto dobit od oko 146,6 miliona KM, odnosno približno 74,9 miliona eura. To ga je činilo najprofitabilnijim među najvećim trgovačkim kompanijama regiona, čak i ako se uključi i Slovenija.

Lidl Hrvatska te godine ostvario je oko 63,9 miliona eura dobiti, Delhaize Serbia oko 63,4 miliona, a Konzum Hrvatska 51,1 milion eura. Dakle, Bingo je 2024. ostvario veću dobit od svih lanaca u regionu.

Tokom 2025. situacija se promijenila prvenstveno zbog snažnog rasta dobiti Konzuma i Lidla Hrvatska. Bingo je istovremeno zabilježio nešto manju zaradu nego godinu ranije, ali je i dalje ostao u samom vrhu regionalne trgovine.

Kako Bingo uz relativno niske cijene ostvaruje toliku dobit

Visoka profitabilnost Binga na prvi pogled može djelovati neobično. Kompanija je godinama gradila tržišnu poziciju upravo na konkurentnim cijenama, naročito prehrambenih proizvoda.

Međutim, Bingo nije klasičan lanac supermarketa čiji poslovni rezultat zavisi gotovo isključivo od prodaje hrane. Jedna od njegovih važnih prednosti je snažan neprehrambeni segment. Veliki Bingo hipermarketi osim hrane prodaju tehniku, namještaj, tekstil, kućne potrepštine, alate, igračke, sezonsku robu i niz drugih proizvoda.

Različite kategorije robe nose različite trgovačke marže. Širok neprehrambeni asortiman stoga Bingu daje mogućnost da ukupnu profitabilnost ne zasniva isključivo na maržama prehrambenih proizvoda, gdje je cjenovna konkurencija najveća.

Nekretnine važan dio poslovanja

Drugi važan faktor su nekretnine. Bingo je tokom dugogodišnje ekspanzije izgradio i kupio veliki broj vlastitih trgovačkih objekata i tržnih centara. Poslovanje u vlastitim objektima smanjuje zavisnost od zakupa i troškova najma koji kod velikih trgovačkih mreža mogu predstavljati značajan rashod.

Osim toga, Bingo u svojim tržnim centrima dio prostora iznajmljuje drugim trgovcima, ugostiteljima i pružaocima usluga. Nekretnina tako nije samo mjesto na kojem Bingo obavlja vlastitu trgovinu nego može biti i izvor prihoda od drugih zakupaca.

Kombinacija ogromnog prometa, snažnog non-food segmenta, velikog broja vlastitih nekretnina i široke trgovačke mreže jedan je od razloga zbog kojih Bingo može istovremeno biti veoma konkurentan cijenama i ostvarivati izuzetno visoku ukupnu dobit. Također, većinu dobiti Bingo reinvestira u domaću privredu.

Rezultati najbolje pokazuju razmjere tog poslovnog modela: 2024. Bingo je bio najprofitabilniji među najvećim trgovcima regiona, a godinu kasnije ostao je u samom vrhu, ispred kompanija poput Delhaizea, Spara, Kauflanda i Lidla Srbija.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Top 10 trgovaca u regionu: Bingo ispred Spara, Lidla Srbija i Kauflanda appeared first on Biznis Info.

Posljednja velika regionalna akvizicija, kojom će Badel 1862 preuzeti Jamnicu, Sarajevski kiseljak, MG Mivelu i Jamnicu Ljubljana, otvorila je pitanje šta je danas zapravo ostalo od nekadašnjeg poslovnog carstva Agrokora i koji su naredni potezi Fortenove, piše BiznisInfo.ba.

Naime, kada je Fortenova grupa – nekada najveći poslovni sistem u regiji – nakon restrukturiranja počela prodavati pojedine kompanije, objašnjenje je bilo da se fokusira na osnovne djelatnosti i da je cilj da se oslobodi poslovanja koja nisu dio dugoročne strategije.

Također, grupacija je u to vrijeme bila pritisnuta ogromnim dugovima pa je prodaja pojedinih kompanija bila jedini način da se spasi.

Važna prekretnica za grupaciju

U tom periodu grupaciju su napustili brojni poznati brendovi i kompanije. Prodani su Ledo i Frikom, zatim Belje, Vupik i PIK Vinkovci, potom Zvijezda, PIK Vrbovec, Dijamant, Agrolaguna te drugi biznisi.

U javnosti se dugo smatralo da će dugoročnu okosnicu Fortenove činiti dva velika stuba – maloprodaja i proizvodnja pića. Upravo zato najnovija odluka o prodaji Jamnice, Sarajevskog kiseljaka i ostatka grupe pića predstavlja važnu prekretnicu.

Više nije riječ o dugovima

Za razliku od ranijeg perioda, kada su se prodaje povezivale sa smanjenjem naslijeđenog duga, današnje okolnosti su bitno drugačije.

Fortenova je u međuvremenu stabilizovala svoje finansijsko poslovanje i riješila najveći dio problema koji su godinama opterećivali grupaciju. To znači da se najnovije transakcije sve manje mogu posmatrati kao potezi iz nužde, a sve više kao rezultat strateških odluka novog većinskog vlasnika Pavla Vujnovca.

To znači da se prodaja više ne može objasniti finansijskom nuždom, nego isključivo poslovnom strategijom. Drugim riječima, prodaja Jamnice i Sarajevskog kiseljaka ne djeluje kao pokušaj spašavanja bilansa, već kao dio šireg plana redefinisanja grupacije.

Šta je danas “core business”

Upravo tu dolazimo do najzanimljivijeg pitanja. Ako više ni proizvodnja pića nije dio dugoročne strategije, šta je onda preostalo kao temelj Fortenove?

Ako ni Jamnica i Sarajevski kiseljak više nisu dio dugoročne strategije, postavlja se pitanje postoji li uopšte biznis koji Fortenova smatra trajnim dijelom svog portfelja.

Nakon svih prodaja grupacija se sve više svodi na maloprodaju, odnosno na lance Konzum i Mercator te povezane trgovačke operacije u zemljama regije. Čak i tu situacija nije crno-bijela, jer je već prodat maloprodajni biznis Fortenove u Srbiji.

Zbog toga se među poslovnim krugovima sve češće postavlja pitanje da li je trgovina konačna destinacija Fortenove ili će i taj segment biti predmet novih strateških odluka.

Pogled prema Vujnovčevom carstvu

Odgovor bi se mogao kriti upravo u širem poslovnom sistemu Pavla Vujnovca. Za razliku od nekadašnjeg Agrokora, koji je bio koncentrisan na trgovinu, prehrambenu industriju i poljoprivredu, Vujnovčevo poslovno carstvo obuhvata mnogo širi spektar djelatnosti – od energetike i trgovine plinom do logistike, transporta, infrastrukture i nekretnina.

Zbog toga nije teško zamisliti scenario u kojem Fortenova nastavlja proces transformacije i postupno izlazi i iz preostalih djelatnosti koje se više ne smatraju ključnim za budući razvoj Vujnovčevog poslovnog carstva.

Jesu li Konzum i Mercator sljedeći

Za sada nema nikakvih službenih naznaka da se priprema prodaja Konzuma ili Mercatora. No, vrijedi podsjetiti da ni u slučaju ranijih velikih transakcija takvih najava uglavnom nije bilo. Štaviše, kompanija je u pojedinim slučajevima čak demantovala medijske navode o mogućim prodajama, da bi one ubrzo nakon toga bile i realizovane.

Ipak, nakon što su grupaciju napustili Ledo, Frikom, Belje, Vupik, PIK Vinkovci, Zvijezda, Dijamant, PIK Vrbovec, a sada se sprema odlazak Jamnice sa Sarajevskim kiseljakom, pitanje koje se donedavno činilo spekulativnim više ne djeluje tako nerealno.

Naprotiv, prodaja grupe pića pokazala je da čak ni biznisi koji su se godinama smatrali strateškim nisu nužno trajni dio portfelja Fortenove. Također se pokazalo da izmirenje dugova nije jedini razlog rasprodaje.

Šta je sljedeće

Upravo zato danas više nije najvažnije pitanje zašto je prodana Jamnica. Mnogo važnije pitanje je šta će ostati od Fortenove nakon svih ovih transakcija.

Ako se nastavi trend prodaje kompanija koje su se godinama smatrale strateškim, nije nerealno zapitati se hoće li za nekoliko godina uopšte postojati Fortenova u obliku kakvom je danas poznajemo.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kraj jedne ere: Jesu li Konzum i Mercator sljedeći na redu za prodaju? appeared first on Biznis Info.

Konzum je imao 1,94 milijarde eura prometa, što je oko 5 posto manje nego predlani. Neto dobit je iznosila 85 miliona eura i bila je veća za čak 67 posto.

Protekle su godine zapošljavali oko 9200 ljudi, što je gotovo 1000 radnika manje nego godinu ranije, otkrivaju statistički podaci Financijske agencije. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1360 eura, što je otprilike 140 eura više, izvijestio je portal Danica.hr.

Schwarz grupa ispred Konzuma

Moćna njemačka Schwarz grupa, u kojoj posluju Lidl i Kaufland, lani je ozbiljno premašila Konzum prema prihodima i dobiti. Zajedno su imali oko 2,3 milijarde eura prihoda, što je oko 19 posto više od Konzuma, te 102 miliona eura profita (20 posto više).

TOP 10 trgovaca u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima u 2025:

1. KONZUM – 1,94 milijarde eura
2. LIDL – 1,42 milijarde eura
3. SPAR – 1,16 milijardi eura
4. PLODINE – 1,06 milijardi eura
5. KAUFLAND – 881 milion eura
6. STUDENAC – 854 miliona eura
7. TOMMY – 726 miliona eura
8. KTC – 329 miliona eura
9. NTL – 254 miliona eura
10. TRGOVINA KRK – 194 miliona eura

Izvor: Financijska agencija

Gledano pojedinačno, Lidl je protekle godine imao 1,42 milijarde eura prometa i 70 miliona eura dobiti, a Kaufland 881 milion eura prihoda i 32 miliona eura profita. Lidl je zapošljavao 3200 ljudi, a Kaufland 2400 (više nego predlani).

Pritom je prosječna neto plaća u Lidlu lani iznosila oko 1920 eura, što je 180 eura više, a u Kauflandu 1860 eura (220 eura više).

Boso na minimalcu

Osim Konzuma, svi drugi veliki trgovački lanci koji posluju u Hrvatskoj prošle godine bilježe rast prihoda. Studenac je ostvario rast od 13 posto, a slijede Tommy (12), KTC, Plodine i Spar po sedam te NTL i Trgovina Krk po pet posto.

Slavonski lanac Boso ostao je na 11. mjestu s prihodima od 182 miliona eura uz rast od devet posto. Boso je i dalje neslavni rekorder po najmanjim radničkim primanjima: lani je prosječna neto plaća iznosila tek 770 eura.

Na 12. je mjestu talijanski diskonter Eurospin koji je imao i najveći rast prometa, čak 19 posto, te su godinu završili s ukupno 151 milion eura prihoda. No, i dalje posluju s gubitkom (lani minus 6,2 milijuna eura), što ne čudi jer su i dalje u razdoblju ekspanzije i investicija u nove centre.

The post Konzum ostao bez 1000 radnika, izgubio prvu poziciju po prihodima appeared first on Biznis Info.

Kupac je MK Grupa, a riječ je o jednoj od najvećih akvizicija u prehrambenom sektoru u regionu posljednjih godina. Ovom transakcijom Fortenova se odriče još jednog snažnog industrijskog stuba, nastavljajući strategiju smanjenja duga i fokusiranja na ograničen broj ključnih djelatnosti, piše BiznisInfo.ba.

Dijamant – simbol jedne ere

Dijamant je decenijama bio jedan od najvažnijih proizvođača jestivih ulja, margarina i masti u jugoistočnoj Evropi, s jakim tržišnim pozicijama u Srbiji i susjednim zemljama. Za Fortenovu je ova kompanija predstavljala važan dio prehrambenog portfelja, ali se, prema svemu sudeći, više nije uklapala u dugoročni strateški fokus grupe.

Prodajom Dijamanta Fortenova praktično završava povlačenje iz velikog dijela proizvodnih segmenata van Hrvatske.

Talas prodaja koji traje godinama

Ova transakcija samo je posljednja u nizu velikih prodaja koje su obilježile Fortenovinu transformaciju. Grupa se u proteklim godinama odrekla brojnih kompanija koje su nekada činile okosnicu Agrokorovog carstva.

Među značajnijim prodajama su:

Brendovi Zvijezda, Margo i Omegol

Početkom novembra potpisan je ugovor kojim Žito grupa preuzima kompanije Zvijezda u Hrvatskoj i Sloveniji, zajedno s poznatim brendovima jestivih ulja i margarina. Time je Fortenova izašla iz još jednog važnog segmenta prehrambene industrije.

Maxen – izlazak iz energetike

Fortenova je prodala 21 samoposlužnu benzinsku pumpu Maxen u Sloveniji, čime je dodatno napustila djelatnosti koje nisu direktno vezane uz maloprodaju hrane.

Mercator-Emba

Proizvođač kakao-napitaka i deserata (BenQuick, Sladki greh) prodat je austrijskoj grupi Agrana, iako je riječ o profitabilnoj firmi s jakim brendovima.

Agrolaguna i vinarije

Badel 1862 preuzeo je Agrolagunu i Vinariju Novigrad, čime je Fortenova izašla i iz dijela vinskog i poljoprivrednog biznisa.

Belje, Vupik i PIK Vinkovci

Velike poljoprivredne kompanije završile su u vlasništvu Podravke, što je označilo kraj jedne epohe u slavonskoj poljoprivredi.

Ledo, Frikom i smrznuta hrana

Još ranije, britanski Nomad Foods preuzeo je cijeli segment smrznute hrane za 615 miliona eura – jednu od najvećih pojedinačnih transakcija u procesu sanacije duga.

Zašto Fortenova prodaje?

Od 2019. godine Fortenova je uspjela smanjiti bruto dug s oko 2 milijarde eura na približno 650 miliona eura (podatak iz prošle godine), dok je operativna dobit (EBITDA) više nego udvostručena. Grupa je dodatno stabilizirala finansije velikim refinansiranjem preko Zagrebačke banke i UniCredita.

Strategija je jasna: zadržati samo one kompanije koje su direktno vezane uz maloprodaju i pića, gdje Fortenova i dalje ima snažnu tržišnu poziciju.

Šta je ostalo u Fortenovi?

Danas Fortenova zadržava kontrolu nad ključnim brendovima i sistemima poput Konzuma, Mercatora, Jamnice, Sarajevskog kiseljaka i nekoliko drugih kompanija.

Prodaja Dijamanta još jednom potvrđuje da se Fortenova svjesno odrekla nekadašnjeg modela “imperije svega i svačega”, u korist manjeg, finansijski stabilnijeg i fokusiranijeg poslovnog sistema.

Za region to znači jedno: kompanije koje su decenijama bile dio jednog konglomerata sada ulaze u novu fazu – pod novim vlasnicima, s novim strategijama i ambicijama.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Još jedna velika prodaja: Kako se Fortenova odrekla svojih perjanica appeared first on Biznis Info.

Riječ je o prvom prodajnom mjestu ovog formata u tom dijelu grada, s prodajnom površinom od čak 2355 m². U projekt je ukupno uloženo 1,5 miliona eura.

Nova lokacija nalazi se uz jednu od najprometnijih zagrebačkih ulica, kojom svakodnevno prođe oko 35.000 vozila, što prodavaonici osigurava odličnu dostupnost, kao i veliki broj parkirnih mjesta.

Kupcima su na raspolaganju odjeli mesnice, ribarnice, delikatesa, pekarnice i gastro asortimana, dok se na samom ulazu ističe prostrani odjel vina. U ponudi se nalazi i bogat izbor mliječnih proizvoda, artikala OPG-ova, praktičnih to-go proizvoda, kao i širok sezonski asortiman.

Trgovina je opremljena elektroničkim cijenama koje zamjenjuju klasične papirnate etikete, a u njoj radi 45 zaposlenika – dio novozaposlenih te dio djelatnika koji su prešli iz drugih Konzumovih prodavaonica na više pozicije.

FT Park, u kojem je otvorena nova prodavaonica, okuplja i druge zakupce poput Tedija i Feroterma, dok je uskoro planirano i otvaranje dm-a.

The post Ovoren novi Super Konzum u Zagrebu – investicija od 1,5 mil eura appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba donosi pregled deset najvećih trgovačkih lanaca u regionu, na osnovu podataka o ukupnim prihodima u 2024. godini, koji obuhvataju Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru.

Svi lanci s liste ostvarili su veći promet nego godinu ranije, što pokazuje da regionalna maloprodaja raste uprkos inflaciji i rastu cijena energenata.

Hrvatska dominira – četiri lanca u top 10

Najveći maloprodajni lanac u regionu i dalje je Konzum plus iz Hrvatske, s prihodima od preko 2 milijarde eura. Time je Konzum jedini lanac koji je prešao tu granicu i zadržao vodeću poziciju na Balkanu.

Hrvatska je ujedno i zemlja s najviše predstavnika na listi – čak četiri: Konzum, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska i Plodine, koji zajedno ostvaruju prihod veći od 5,3 milijarde eura.

To pokazuje koliko je hrvatsko tržište konsolidovano i konkurentno, ali i da međunarodni lanci poput Lidla i Spara uspješno balansiraju s domaćim brendovima.

Srbija jača, Delhaize i Lidl vode trku

Srbija ima tri predstavnika među deset najvećih — Delhaize Srbija (Maxi), Lidl Srbija i Idea markete (nekadašnji Mercator S).

Beogradski Delhaize ostvario je prihod od 1,46 milijardi eura, čime zauzima drugo mjesto u regionu. Lidl Srbija i Idea marketi smješteni su u donjem dijelu liste, ali bilježe stalan rast i širenje prodajne mreže, posebno u unutrašnjosti zemlje.

Slovenci i dalje ozbiljni igrači

Slovenski Mercator i Spar Slovenija zadržali su svoje pozicije među najvećima, s ukupnim prihodima većim od 2,5 milijarde eura.

Iako su izgubili dio tržišta u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, slovenski lanci i dalje su najjači po kupovnoj moći po stanovniku i poznati po razvijenom sistemu lojalnosti kupaca.

Bingo – jedini predstavnik BiH

Bosnu i Hercegovinu na listi predstavlja Bingo, domaći gigant iz Tuzle, koji je ostvario 1,11 milijardi eura prihoda i zauzeo šesto mjesto u regionu.

Bingo je zadržao status najveće domaće kompanije u BiH i jedini je lanac koji ozbiljno konkuriše međunarodnim brendovima.

Uprkos ograničenom tržištu, kompanija nastavlja ulagati u logistiku, eko-energetske projekte i proširenje maloprodajne mreže.

Crna Gora još čeka ulazak u top 10

Crna Gora za sada nema predstavnika među deset najvećih, iako je najveći lokalni lanac Voli trade ostvario prihod od 368,9 miliona eura, što je 12 miliona više nego godinu ranije.

To ipak nije bilo dovoljno da uđe u elitno društvo regionalnih top 10.

📊 Lista 10 najvećih trgovačkih lanaca u regionu (po prihodima u 2024.)

1. Konzum plus (Hrvatska) – 2,03 milijarde €
2. Delhaize Srbija (Maxi) – 1,46 milijardi €
3. Mercator (Slovenija) – 1,34 milijarde €
4. Lidl Hrvatska – 1,30 milijardi €
5. Spar Slovenija – 1,17 milijardi €
6. Bingo (BiH) – 1,11 milijardi €
7. Spar Hrvatska – 1,08 milijardi €
8. Plodine (Hrvatska) – 992,7 miliona €
9. Lidl Srbija – 948,5 miliona €
10. Idea marketi (Srbija) – 921,5 miliona €

Regionalno tržište sve povezanije

Trend konsolidacije maloprodaje jasno pokazuje da granice među tržištima sve više nestaju.

Veliki lanci prisutni su u više zemalja regiona, dok domaći brendovi poput Binga i Volija nastoje zadržati snažan nacionalni identitet.

Uz sve veće ulaganje u logistiku, online prodaju i digitalne platforme, očekuje se da će 2025. godina donijeti nove promjene i ulazak stranih investitora u maloprodajni sektor zapadnog Balkana.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pogledajte listu 10 najvećih trgovačkih lanaca u regionu appeared first on Biznis Info.

Analizom bonitetne kuće Dun&Bradstreet obuhvaćena su tržišta Srbije, Slovenije, Hrvatske, BiH i Crne Gore. U analizu nisu uključena udruženja trgovaca, zbog nedostatka podataka za sve, navodi Instore magazin.

Uglavnom, prema ovoj listi, navjeći trgovački lanac u BiH je Bingo, koji se nalazi na šestoj poziciji na regionalnom niovu.

To je svakako veliki uspjeh kada se uzme u obzir da je tržište BiH mnogo manje od tržišta susjednih država, ne samo u smislu broja stanovnika već i ukupne platežne moći, odnosno potrošnje, podsjeća BiznisInfo.ba.

Najveći trgovac u regiji je hrvatski Konuzm, a slijedi Delhaize Srbija koji upravlja Maxi marketima.

Strani trovački lanci poput Lidla i Spara računaju se posebno za svaku državu regije.

The post Objavljena lista najvećih trgovaca u regiji, evo gdje je Bingo appeared first on Biznis Info.

Formalno, Fortenova grupa sa sjedištem u Zagrebu stopostotni je vlasnik i osnivač Konzuma i tako se vodi u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu.

No, u stvarnosti vlasnička struktura izgleda drugačije jer su stvarni vlasnici Konzuma najmoćniji hrvatski poslovni čovjek i menadžer Pavao Vujnovac te njegovi dugogodišnji partneri u mnogim biznisima Josip Jurčević i Damir Spudić.

Jedini osnivač i vlasnik Konzuma – u javnim papirima – je Fortenova grupa Zagreb sa 100 posto udjela. Kranje matično društvo je kompanija Sustainable Solutions Holding AG, Švicarska. Ta se firma pojavljuje i kao najveći vlasnik Pevexa s udjelom od 36,7 posto.

Na koncu, prema Registru stvarnih vlasnika u Finansijskoj agenciji, u Fortenova grupi krajnji stvarni vlasnici Konzuma plus su Pavao Vujnovac s indirektnim vlasništvom od 65,66 posto, Josip Jurčević (18,76 posto) te Damir Spudić (9,38 posto).

Trojac, dakle, drži gotovo 94 posto vlasništva Konzuma, a preostali manji dio otpada na vjerovnike Fortenova grupe, odnosno bivšeg Agrokora i njegova trgovačkog lanca, izvijestio je hrvatski portal Danica.hr.

Pavao Vujnovac

BiznisInfo.ba podsjeća da je Pavao Vujnovac najmoćniji poduzetnik u Hrvatskoj. Njegove firme su ključne u hrvatskoj energetici, a odnedavno proširio je svoje poslovanje i utjecaj na niz drugih područja, od trgovine i prometa do hotelijerstva.

Prema službenoj biografiji, Vujnovac se, nakon diplome na osječkom Ekonomskom fakultetu, 2006. godine na konkursu zaposlio u Prvom plinarskom društvu. U to vrijeme, PPD je bio mali regionalni distributer plina u vlasništvu njemačkog E.Ona.

Kako su ranije pisali hrvatski mediji, Vujnovac ubrzo preuzima firmu koja je u to vrijeme imala velike dugove, a nakon što je 2012. godine PPD postao lokalni partner moćnom ruskom Gazpromu, krenuo je uzlet te kompanije, a tako i Pavla Vujnovca.

Preko holding kompanije Energia naturalis Vujnovac upravlja s dvadesetak firmi s različitim portfeljima – od nabave i veleprodaje plina do logistike, željezničkog kargo prijevoza, otkupa i prerade voća i povrća.

Vujnovac je danas utjecajan u nizu hrvatskih kompanija. Vujnovcu je trebalo manje od 15 godina da od prvog zaposlenja dođe do titule najmoćnijeg poduzetnika u Hrvatskoj.

Josip Jurčević

Kada se spominje Vujnovac, neizostavno je ime Josipa Jurčevića, njegovog dugogodišnjeg poslovnog partnera i glavnog “operativca”. Vujnovac i Jurčević sarađuju u brojnim firmama. Jurčević, rodom iz Tomislavgrada iz Bosne i Hercegovine, bio je dugo godina visoko rangiran u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, a navodno je pripadao struji koju su vodili Tomislav Karamarko i Milijan Vaso Brkić.

Ukupno je deset godina bio zamjenik direktora SOA-e, a tu državnu službu napustio je zadnjeg dana 2012. godine te odmah postao direktor firme Luka Ploče energija. Nakon tog zaposlenja postao je neiscrpan ulagač, odnosno poduzetnik i hotelijer koji stoji iza izgradnje niza vila, hotela i ostalih smještajnih objekata. Danas je jedan od najimućnijih Hrvata.

Damir Spudić

– U Hrvatskoj još samo ministar finansija upravlja većim iznosom od Damira Spudića – na taj način specijalizirani mediji predstavljaju Damira Spudića, finansijskog direktora i člana niza uprava u firmama koje posjeduje ili kontrolira Vujnovac. Ako je Jurčević glavni operativac, Spudić je osoba od najvećeg povjerenja Pavla Vujnovca.

Spudić je karijeru počeo 2005. godine kao finansijski savjetnik u tadašnjoj Hypo banci, tri godine kasnije bio je voditelj poslovnice, a 2010. godine regionalni voditelj prodaje za Slavoniju.

Kako je jedan od klijenata te banke bio PPD, Spudić je upoznao Vujnovca te prešao u tu firmu još 2012. godine, kada počinje uzlet PPD-a i samog Vujnovca.

The post Ko su stvarni vlasnici Konzuma: Među njima je i jedan Bosanac appeared first on Biznis Info.

Svakodnevno prolazimo pored zaposlenica u marketima velikih trgovačkih lanaca i ne vidimo ih pored pored polica, za kasama, dok poslužuju kruh i peciva.

I čini nam se da se one podrazumijevaju, da su uvijek tu, da moraju biti strpljive, nasmiješene, odmorne, raspoložene. Uglavnom ih i ne pozdravimo, skoro nikad ne pitamo kako su, ne brinemo što u manjim prodavnicama same unose pakete hrane, sokova, gajbe.

Ne razmišljamo imaju li nekih problema, ko brine o njihovoj porodici, jesu li majke, sestre, jesu li žrtve mobinga ili izrabljivanja. A jesu i to, za Interview.ba, priča donedavna zaposlenica “Konzum” d.o.o Sarajka Zlata Musić.

Njena priča počinje 2013. godine, kada je prvi put podvrgnuta operativnom zahvatu vratne kičme. Nakon operacije Zlata je 21 mjesec provela na bolovanju, nakon kojeg kreće njena borba za radno mjesto, prihvatljivo njenom zdravstvenom stanju. Pola godine čekala je na promjenu radnog mjesta, no nije dobila ništa bolje jer zbog ograničene pokretljivosti koju donosi ugradnja implantata u kičmeni stub nije za nju bilo svako mjesto.

Konačno je dvije godine kasnije prešla u u Odjel za likvidaturu.

Mobing na radnom mjestu

No, priznaje, nisu je dočekali s dobrodošlicom, a s vremenom je postala i žrtva mobinga.

– Bilo mi je zabranjeno razgovarati. Šefica je govorila da ću poštu u kesama nositi. Iako sam invalid u ruke, nosila sam stotine faktura – ispričala je Zlata.

Tri godine kasnije stigli su novi zdravstveni problemi, 2018. godine Zlata je morala operirati tumor na mozgu.

– Nakon bolovanja vratila sam se na posao u likvidaturu. Od svih žena koje su zaposlene u tom odjelu imala sam najmanju platu od 650 KM. Iako sam imala najbolji učinak tokom mjeseca to je bilo nedovoljno da mobing od šefice prestane – priča.

Obraćala se Zlata direktorima ove kompanije, koji su se u tom periodu mijenjali zbog kupoprodaje ovog trgovačkog lanca. Iz prepiske koju nam je dostavila vidljivo je da direktor Uprave društva Konzum Nihad Imširović nema zamjerke na Zlatino obavljanje povjerenog joj posla.

Ali, na žalbu zbog loših uslova u radnoj sredini, preporučuje joj strpljenje.

Onda se našla i kao predmet rasprave na sastanku odjela, a na kojem nije bila prisutna. U jednom od zapisnika sa takvog sastanka stoji kako koleginica tvrdi da Zlata nije za Odjel likvidature, dok druga naglašava:

– Koleginica Zlata uvijek ima primjedbe. Nije uredu da se sve koleginice slažu, a ona kao pojedinac uvijek ima primjedbe i žalbe.

Otkaz ugovora o radu

Etiketiranja, prozivke po sastacima kojima ne prisustvuje, velike količine tereta koje je nosila u vidu pošte, smanjena mjesečna primanja za posljedicu su imala ponovno pogoršanje Zlatinog zdravstvenog stanja. Sve to ponovo ju je odvelo u bolnicu u julu 2024.

Zlata u bolnici, a “Konzum” d.o.o Sarajevo donosi Odluku o otkazu ugovora 9. avgusta. Razlog je reorganizacija poslova. Ugovor je ranije zaključen na neodređeno vrijeme s ponudom izmijenjenog ugovora o radu na radnom mjestu administratora maloprodaje.

Takva odluka iz inspekcijskog nalaza vidljivo primljena je na Zlatinoj adresi 12.8.2024. godine. Iako je i dalje na bolničkom liječenju ostavljen joj je rok od 8 dana za potpisivanje novog ugovora o radu, a kako isti nije mogla prihvatiti kao hospitalizirana pacijetica započeo je otkazni rok od 14 dana što je već 3. septembra značilo odjavu zaposlenice sa radnog mjesta.

Nalaz inspektora

Musić se obratila Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku, koji su zahtjevali dodatni inspekcijski nadzor poslodavca “Konzum” d.o.o. Oni su utvrdili da prije otkaza ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaposlenici kojoj je promijenjena radna sposobnost nije pribavljeno mišljenje Sindikata zaposlenika, te da će prema istom biti poduzete sankcije.

O svemu navedenom novinari su pokušali razgovarati nekoliko puta sa direktorom uprave “Konzuma” Nihadom Imširovićem, ali do toga nije došlo. Odgovor su dobili u poruci:

– Advokati su savjetovali da se ne oglašavamo po predmetu, a pod okolnostima sudskog postupka koji je aktuelan – navodi se u odgovoru.

U konačnici višegodišnji mobing u bosanskohercegovačkom pravosuđu teško dokaziv, etiketiranja i loš odnos radne okoline prema zaposlenici koja je u julu u bolnicu ušla kao osiguranica “Konzuma”, rezultirao je da u septembru nakon dvomjesečne hospitalizacije iz bolnice Zlata Musić izađe bez osiguranja i nezaposlena.

Zlatu čekaju nove bitke, ponajprije one zdravstvene i nova operacija vratne kičme na ljeto. One pravne, koje se tiču eventualnih proceduralnih grešaka, narušavanja Zakona o radu utvrđivaće nadležni sud.

A šta ćemo ženskim radničkim pravima? Vrijeme je da o tome jasno i što je najvažnije glasno počnemo pričati.

The post Dok je bila na bolničkom liječenju Zlata Musić dobila otkaz u “Konzumu” appeared first on Biznis Info.