Naime, prema projekcijama MMF-a s kraja prošle godine, Srbija je trebala prestići Hrvatsku već 2027. godine. Međutim, najnoviji podaci iz oktobra 2026. pokazuju da će do tog preokreta, prema sadašnjim očekivanjima, doći tek 2029. godine, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o značajnoj promjeni u relativno kratkom periodu, koja odražava izmijenjena očekivanja o ekonomskom kretanju dviju najvećih ekonomija ovog dijela regije. Podsjetimo, BiznisInfo.ba je početkom januara objavio veliku analizu pod naslovom “Nova era: Srbija prestiže Hrvatsku i postaje ekonomski lider regije“, zasnovanu na tada dostupnim podacima MMF-a s kraja prošle godine.

Sada smo analizirali nove projekcije iste međunarodne institucije i uporedili ih s ranijim podacima. Rezultati pokazuju da je MMF povećao procjene nominalne veličine hrvatske ekonomije, dok je istovremeno smanjio pojedine projekcije za Srbiju.

Hrvatska zadržava prednost još tri godine

Prema najnovijim podacima MMF-a, nominalni bruto domaći proizvod Srbije u 2026. godini trebao bi iznositi 111,2 milijarde američkih dolara, dok se za Hrvatsku očekuje 115,92 milijarde dolara.

To znači da će Hrvatska ove godine, prema projekcijama, imati ekonomiju veću za oko 4,7 milijardi dolara. Razlika bi se naredne godine trebala smanjiti, ali ne dovoljno da Srbija preuzme vodstvo. Za 2027. MMF sada predviđa BDP Srbije od 120,27 milijardi dolara, dok bi hrvatska ekonomija trebala dostići 122,23 milijarde dolara.

Posebno zanimljiva bit će 2028. godina, kada će dvije ekonomije, prema projekcijama, biti gotovo potpuno izjednačene. Tada se za Srbiju očekuje BDP od 127,92 milijarde dolara, a za Hrvatsku 128,23 milijarde dolara. Razlika će iznositi svega 310 miliona dolara.

Preokret se sada očekuje 2029. godine. Tada bi srbijanska ekonomija trebala dostići 136,43 milijarde dolara, a hrvatska 133,95 milijardi dolara. Srbija bi tako prvi put prema ovim projekcijama preuzela prednost od približno 2,5 milijardi dolara.

Kako će izgledati odnos dvije ekonomije

Najnovije projekcije MMF-a pokazuju sljedeće vrijednosti nominalnog BDP-a, izražene u milijardama američkih dolara:

Prema tome, Srbija bi nakon 2029. trebala nastaviti povećavati prednost. Već 2030. njena ekonomija bila bi veća od hrvatske za oko 5,4 milijarde dolara, dok bi do 2031. razlika narasla na više od devet milijardi dolara. Ipak, riječ je o projekcijama koje se mogu mijenjati zavisno od ekonomskih kretanja, inflacije, deviznih kurseva i drugih faktora.

Zašto je MMF promijenio prognoze?

Iza promjene projekcija nalazi se nekoliko važnih ekonomskih okolnosti. Prije svega, srbijanska ekonomija tokom 2025. godine rasla je sporije nego što se ranije očekivalo. Prema podacima MMF-a, realni rast Srbije u prošloj godini iznosio je oko dva posto, što je bilo znatno ispod ranijih očekivanja i rezultata iz prethodnih godina.

U svojim analizama MMF je ukazivao na niz faktora koji su uticali na usporavanje ekonomske aktivnosti. Među njima su poremećaji u energetskom sektoru, neizvjesnost povezana sa sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS), domaće političke i društvene tenzije, slabija poljoprivredna sezona te nepovoljno međunarodno okruženje.

To ukazuje na opreznije dugoročne procjene, povezane s investicijama, produktivnošću i potrebom za strukturnim reformama. Ipak, MMF očekuje da će srbijanska ekonomija nastaviti rasti, uz podršku infrastrukturnih projekata, novih proizvodnih kapaciteta i ulaganja povezanih s organizacijom međunarodne izložbe EXPO 2027.

Hrvatsku podržavaju potrošnja i evropski fondovi

S druge strane, hrvatska ekonomija posljednjih godina pokazuje relativno snažnu otpornost. Prema podacima Evropske komisije, realni rast hrvatske ekonomije u 2025. iznosio je oko 3,4 posto, što je bilo osjetno više nego u Srbiji.

Hrvatski rast u značajnoj mjeri podržavaju domaća potrošnja, rast zaposlenosti i plata, investicije te korištenje sredstava iz fondova Evropske unije. Posebno važnu ulogu imaju javne investicije, uključujući velike infrastrukturne projekte, koje se dijelom finansiraju evropskim novcem.

Ovi faktori pomažu Hrvatskoj da održi ekonomsku aktivnost i u periodu kada se evropska ekonomija suočava s brojnim izazovima. Međutim, postoji još jedan važan detalj koji se često zanemaruje u poređenjima ukupne veličine ekonomija.

Važna je i vrijednost dolara

Podaci koje analiziramo odnose se na nominalni BDP izražen u američkim dolarima. To znači da na konačne vrijednosti ne utiče samo realni ekonomski rast, nego i inflacija, odnosno kretanje domaćih cijena, te devizni kursevi. Hrvatska koristi euro, dok Srbija koristi dinar.

Zbog toga promjene odnosa eura, dinara i američkog dolara mogu značajno uticati na međunarodno poređenje ukupne veličine njihovih ekonomija. Naprimjer, jačanje eura prema dolaru može povećati dolarsku vrijednost hrvatskog BDP-a čak i bez odgovarajućeg povećanja realne proizvodnje.

Upravo zato povećanje nominalnog BDP-a izraženog u dolarima ne treba automatski tumačiti kao jednako ubrzanje realnog ekonomskog rasta. Ipak, jasno je da su nove projekcije rezultat izmijenjenih ekonomskih pretpostavki i očekivanja.

Gdje je Bosna i Hercegovina?

Najnovije projekcije MMF-a donose i povećanje očekivane nominalne veličine ekonomije Bosne i Hercegovine. Prema novim podacima, BDP BiH u 2026. godini trebao bi iznositi 37,26 milijardi američkih dolara. Naredne godine očekuje se rast na 39,87 milijardi, a 2028. na 42,22 milijarde dolara.

Do 2030. godine nominalni BDP Bosne i Hercegovine trebao bi dostići 47,09 milijardi dolara. To je gotovo tri milijarde dolara više od projekcije koja je bila dostupna početkom godine, kada se za 2030. očekivalo 44,11 milijardi dolara.

Prema najnovijim prognozama, ekonomija BiH u 2031. godini trebala bi dostići 49,55 milijardi dolara, čime bi se približila granici od 50 milijardi. Ipak, uprkos očekivanom rastu, razlika u odnosu na Srbiju i Hrvatsku ostat će velika.

Prema projekcijama za 2031, srbijanska ekonomija bit će nešto više od tri puta veća od ekonomije BiH, dok će hrvatska biti gotovo tri puta veća. To pokazuje da će Bosna i Hercegovina, iako se očekuje povećanje ukupne veličine njene ekonomije, i dalje značajno zaostajati za dvije najveće ekonomije među državama bivše Jugoslavije.

Crna Gora prelazi granicu od deset milijardi dolara

Rast se očekuje i u Crnoj Gori, čija ekonomija prema novim projekcijama MMF-a u 2026. dostiže 10,12 milijardi dolara. Do 2029. nominalni BDP Crne Gore trebao bi porasti na 11,91 milijardu, a do 2031. na 13,13 milijardi dolara.

To predstavlja povećanje od gotovo 30 posto u petogodišnjem periodu, izraženo u tekućim američkim dolarima. Crna Gora tako ostaje znatno manja ekonomija od Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali se i za nju očekuje nastavak nominalnog rasta.

Najveća ekonomija ne znači i najviši životni standard

Iako bi Srbija 2029. trebala prestići Hrvatsku prema ukupnoj veličini nominalnog BDP-a, to ne znači da će istovremeno prestići Hrvatsku prema razvijenosti ili životnom standardu. Srbija ima znatno veći broj stanovnika od Hrvatske, što joj omogućava da ima veći ukupni BDP i uz nižu ekonomsku proizvodnju po stanovniku.

Hrvatska, s druge strane, ostaje značajno ispred Srbije prema nominalnom BDP-u po stanovniku, dok Slovenija i dalje ima najviši nivo ovog pokazatelja među državama bivše Jugoslavije. Zato je važno razlikovati ukupnu ekonomsku snagu države od prosječnog ekonomskog učinka po stanovniku.

Ukupni BDP govori o veličini ekonomije, dok BDP po stanovniku omogućava drugačiju vrstu poređenja, iako ni on sam po sebi ne predstavlja potpunu mjeru životnog standarda.

Ekonomska mapa regije se mijenja, ali sporije od očekivanja

Najnovije projekcije MMF-a potvrđuju da se ekonomski odnosi u regiji nastavljaju mijenjati. Srbija bi, prema sadašnjim očekivanjima, trebala prestići Hrvatsku po ukupnom nominalnom BDP-u 2029. godine, dvije godine kasnije nego što se predviđalo početkom 2026.

Hrvatska je u međuvremenu zadržala povoljniju poziciju nego što se ranije očekivalo, dok su prognoze za Srbiju postale nešto opreznije. Ipak, MMF i dalje predviđa da će Srbija nakon očekivanog prestizanja nastaviti povećavati prednost te da će do 2031. njena ekonomija premašiti 155 milijardi dolara.

U isto vrijeme, očekuje se rast ekonomija Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ali bez značajnijeg približavanja ukupnoj veličini srbijanske i hrvatske ekonomije.

Činjenica da su se prognoze toliko promijenile u svega oko godinu dana pokazuje koliko su ovakva dugoročna poređenja osjetljiva na ekonomska kretanja i promjene međunarodnih okolnosti.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki preokret u prognozama MMF-a: Evo kada Srbija prestiže Hrvatsku po veličini ekonomije appeared first on Biznis Info.

No, privredna slika ovog hercegovačkog grada nekada je izgledala sasvim drugačije. Njegov razvoj bio je snažno vezan za eksploataciju boksita i generacije rudara, dok danas Široki Brijeg prepoznajemo po modernim kompanijama, izvoznicima i privatnim poslovnim sistemima vrijednim desetine i stotine miliona maraka.

Upravo je ta transformacija istaknuta i na svečanoj sjednici povodom Dana Grada, na kojoj su predstavljeni i novi projekti koji bi trebali omogućiti nastavak ekonomskog razvoja.

– Čvrsta i snažna privreda i širokobriješka preduzeća, moderne firme koje izvoze širom Evrope, nastali su na radišnosti, od nekadašnjih rudara boksita do današnjih modernih poduzetnika – kazala je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Od rudara do velikih poduzetnika

Široki Brijeg danas ima jednu od najvećih koncentracija uspješnih privatnih kompanija u Bosni i Hercegovini. Brojni poslovni sistemi koji su nastali na ovom području prerasli su lokalne okvire i danas posluju širom BiH, regiona i evropskog tržišta.

Zbog toga se Široki Brijeg posljednjih decenija praktično transformisao iz sredine čiji je privredni identitet bio vezan za rudarstvo u jedan od najprepoznatljivijih centara privatnog poduzetništva u zemlji.

Novi planovi pokazuju da se sada značajan dio javnih ulaganja usmjerava upravo prema infrastrukturi koja treba podržati daljnji razvoj privrede.

Nova ulaganja u industrijsku zonu

Među projektima koji su predstavljeni posebno se izdvaja daljnji razvoj industrijske zone Knešpolje. Planirana je rekonstrukcija raskrsnice na ulazu u ovu poslovnu zonu, čime bi trebali biti unaprijeđeni saobraćajna povezanost i sigurnost na jednom od važnijih ulaza u privredno područje grada.

To, međutim, nije jedino ulaganje. Potpisani su i ugovori za sufinansiranje kanalizacionog kolektora te vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u industrijskoj zoni Knešpolje. Riječ je o infrastrukturi koja je ključna za postojeće kompanije, ali i za daljnje širenje poslovne zone i dolazak novih investitora.

Grad nastavlja i godišnju otplatu investicijskog kredita Evropske investicijske banke.

Još 1,5 miliona KM za obrazovanje

Paralelno s privrednom infrastrukturom, nova sredstva usmjeravaju se i u obrazovanje. Grad Široki Brijeg i Vlada Zapadnohercegovačkog kantona potpisali su ugovor o sufinansiranju kapitalnih projekata u obrazovanju vrijedan 1,5 miliona KM.

Novac će biti usmjeren u izgradnju Srednje strukovne škole i rekonstrukciju osnovnih škola na području grada. Ovaj segment ulaganja posebno je značajan za privredu s obzirom na sve izraženiji problem nedostatka kvalifikovane radne snage s kojim se posljednjih godina suočavaju kompanije širom Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Vlade ZHK Predrag Čović naglasio je da ulaganje u škole nije samo ulaganje u građevinske objekte već prije svega u znanje, vještine i budućnost mladih.

Infrastruktura kao osnova novog razvoja

Gradonačelnik Širokog Brijega Ivo Pavković naveo je da su prethodnih godina značajna sredstva već ulagana u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu. Obnavljane su i građene saobraćajnice, uređivane raskrsnice, širene i modernizovane vodovodne i kanalizacione mreže te ulagano u javnu rasvjetu i uređenje javnih površina.

– Snaga Širokog Brijega nisu samo njegovi projekti, zgrade i ceste. Njegova su najveća snaga ljudi koji ga vole i u njemu stvaraju, koji će ga sutra predati novim generacijama – poručio je gradonačelnik.

Novi projekti predstavljeni povodom Dana Grada pokazuju da će se takva politika nastaviti, pri čemu posebno mjesto zauzima stvaranje boljih uslova za razvoj privrede. Široki Brijeg tako nastavlja transformaciju koja traje decenijama – do jednog od najprepoznatljivijih poduzetničkih centara Bosne i Hercegovine.

A nova ulaganja u industrijsku zonu, infrastrukturu i obrazovanje trebala bi stvoriti osnovu za sljedeću fazu tog razvoja.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nekada siromašan rudarski kraj, danas poslovna sila: “Grad milionera” kreće u nove velike investicije appeared first on Biznis Info.

Riječ je o Velikom zelenom zidu (Great Green Wall), inicijativi koja se proteže od Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na obali Crvenog mora, kroz pojas Sahela dug oko 8.000 kilometara.

Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi, prenose Nezavisne novine.

Borba protiv širenja Sahare

Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela. Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.

Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.

Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.

Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo

Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, piše Dnevno.hr.

Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.

Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode. Plan je da do kraja ove decenije bude:

• obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
• iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
• otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
• poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.

U projektu učestvuje više od 20 država

Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.

Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.

The post Najveći zeleni projekat na svijetu: Afrika gradi “zid” dug 8.000 kilometara od Atlantika do Crvenog mora appeared first on Biznis Info.

Riječ je o drvnoj industriji Tvin iz Virovitice koja je pokrenula proizvodnju 1913. godine i koja je preživjela dva svjetska rata, Domovinski rat, privatizacijski pakao 90-ih. No, danas je u teškoj situaciji.

Mjesecima nisu primili plaću

Svi poslovni računi Tvina su blokirani od 4. mjeseca – dva u Erste banci te po jedan u PBZ-u i Zabi. Blokirao ih je poslovni partner zbog neplaćanja dospjelog potraživanja teškog više od milion eura. To je dovelo do teškoća u isplatama plaća za oko 400 radnika.

– Plaću nismo primili od 2. mjeseca i ne znamo kad će uopće biti jer uprava kaže da ne može zbog krize i poslovnih teškoća. Niko ne pita kako je nama – ogorčen je radnik Tvina koji se javio u petak redakciji porala Danica.hr.

Otkriva da je podijeljeno dosta otkaza ove godine i da to nije kraj: “Koliko čujemo, firma je u ozbiljnoj krizi i pitanje je kako će to završiti. Mnogi od nas već traže novi posao.”

Promjena vlasništva

Sredinom ovog mjeseca smijenjen je direktor Tvina Mario Mikolaš te je na njegovu poziciju postavljen Tomislav Filipović. Tvin je prije nekoliko godina prešao u ruke porodice Vampovac u čijem se vlasništvu nalaze još firme Pro Wood (nekadašnji DIK Đurđenovac) i virovitički Contorte, najveći proizvođač masivnog namještaja u državi.

POVEZANI TEKST – Samo silos i dimnjaci ostali su od industrijskog giganta koji je hranio Jugoslaviju

Pro Wood i Contorte su nedavno završili u predstečajnom postupku, a lako je moguće da to uskoro čeka i Tvin. Firma koja je u bivšoj Jugoslaviji bila sinonim za kvalitetan namještaj u zlatnim je vremenima zapošljavala 1800 radnika. Danas ih ima jedva 400-tinjak.

Ostali bez još jedne kompanije

Virovitica je prije šest godina ostala i bez čuvene tvornice šećera Viro koja je skončala zbog krize u branši i nepodmirenih obveza. Sad se drmaju i temelji Tvina, druge virovitičke perjanice.

Tvin je, inače, lani ostvario 20 miliona eura prihoda i 100.000 eura dobiti. Imali su oko 400 zaposlenih čija je prosječna neto plaća iznosila oko 820 eura, navodi se u izvještaju Financijske agencije.

The post Hrvatski industrijski div pred kolapsom: Nekad imali 1.800 radnika, danas nemaju ni za plaće appeared first on Biznis Info.

Prema Reutersu, iranski napadi su oštetili ključna LNG postrojenja u Ras Laffanu i izbacili iz pogona oko 17 posto katarskog izvoznog kapaciteta ukapljenog prirodnog gasa, što predstavlja gubitak od približno 20 milijardi dolara godišnje.

Veliki pad ekonomije

Kriza je posebno pogodila Katar jer gotovo sav njegov LNG izvoz prolazi upravo kroz Hormuški moreuz. Reuters navodi da je Doha bila primorana proglasiti “force majeure”, odnosno “višu silu” na dio dugoročnih ugovora za isporuke gasa prema Evropi i Aziji, dok su poremećaji u pomorskom saobraćaju ozbiljno usporili izvoz.

Posljedice po ekonomiju su dramatične. Međunarodni monetarni fond predviđa da bi katarski BDP ove godine mogao pasti za čak 8,6 posto, dok pojedine analize upozoravaju da bi pad mogao biti i veći ukoliko se kriza nastavi.

Reuters također navodi da bi popravak oštećenih LNG postrojenja mogao trajati između tri i pet godina, što znači da bi posljedice po katarsku ekonomiju mogle biti dugoročne.

Problem sa uvozom hrane

Pored energetske krize, Katar se suočava i s ozbiljnim problemima u snabdijevanju. Zemlja uvozi oko 90 posto hrane, a poremećaji u pomorskim rutama primorali su vlasti da se oslone na znatno skuplje alternative.

Svježi proizvodi iz Evrope i žitarice iz Sjedinjenih Država sada se dopremaju avio-transportom ili kopnenim rutama preko Saudijske Arabije, što značajno povećava troškove logistike. Kako bi spriječila nagli rast cijena i inflatorni udar, država agresivno subvencioniše osnovne životne namirnice, pa su cijene u supermarketima za sada porasle između pet i deset posto.

Odljev radne snage

Dodatni problem za Dohu predstavlja činjenica da stranci čine gotovo 90 posto stanovništva Katara i nose najveći dio ekonomskih aktivnosti zemlje. Analitičari upozoravaju da bi eventualni masovniji odlazak strane radne snage mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu rada, u građevinskom sektoru, uslugama i finansijama.

Iako Katar raspolaže ogromnim državnim investicionim fondom vrijednim oko 600 milijardi dolara, koji mu omogućava da održava budžetsku stabilnost i finansira osnovne državne funkcije, stručnjaci upozoravaju da bi dugoročna šteta po reputaciju zemlje kao sigurne i stabilne investicione destinacije mogla biti mnogo teže popravljiva.

Investicije vrijedne stotine milijardi dolara

Pored energetskog udara, rat i regionalna nestabilnost pogodili su turizam, međunarodne investicije i poslovno povjerenje.

Katar je posljednjih godina ulagao stotine milijardi dolara kako bi se profilisao kao globalni finansijski i turistički centar, ali analitičari upozoravaju da slike raketnih napada na energetsku infrastrukturu ozbiljno narušavaju imidž zemlje kao stabilne investicione destinacije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najbogatija država svijeta proglasila “višu silu”: Gubitak od 20 milijardi dolara i pad ekonomije od 8,6 posto appeared first on Biznis Info.

The post Mega-brodovi na granici mogućeg: Zašto danas gradimo plutajuća čudovišta appeared first on Biznis Info.

– Drage moje, dragi moji,

ovim riječima se nekada, u najtežim vremenima u opkoljenom Sarajevu, vraćala snaga ljudima koji su ostajali uspravni kad je bilo najteže. Danas ih izgovaram jer osjećam istu obavezu, da vam kažem da niste sami. I da ova borba ima smisla.

Ova slika nije samo trenutak. Ovo je istina.

Ovo su ljudi koji su stvarali vrijednost dok su drugi odustajali.

U proteklim danima dobio sam mnoštvo poruka, od radnika Željezare, građana, inženjera, mašinaca, naših sugrađana iz svih dijelova BiH… Ljudi koji ne traže milostinju. Ljudi koji traže priliku da rade, da stvaraju, da žive od svog znanja. I ono što me najviše dirnulo, ljudi koji nude pomoć. Koji kažu: “Tu smo. Znamo. Možemo.”

I zato vam kažem: ova borba nije izgubljena.

Jer imamo znanje. Imamo ljude. Imamo volju.

Danas je Energoinvest ponovo primjer da može drugačije. Da se može podići, vratiti dostojanstvo radu, vratiti vjeru ljudima. Ako može Energoinvest – može i Željezara. I mora.

Nećemo pristati na šutnju.

Nećemo pristati na gašenje.

Nećemo pristati da radnik postane višak, a znanje teret.

Željezara nije samo fabrika. Ona je srce Zenice.

Ona je ponos generacija. Ona je kičma naše privrede i industrije.

Ona je dokaz da ova zemlja ima snagu.

Zato ovo nije borba pojedinca. Ovo je borba svih nas.

Za radnika.

Za Zenicu.

Za dostojanstvo.

I nema nazad.

Jer stečaj nije opcija!

The post “Ova borba nije izgubljena”: Direktor Energoinvesta poslao snažnu poruku radnicima Željezare appeared first on Biznis Info.

Iako teritorijalno mala, Usora – koja se nalazi između Tešnja i Doboja – često se ističe kao jedna od uspješnijih općina u Bosni i Hercegovini. Zbog snažnog privrednog rasta i stabilnih finansijskih pokazatelja, gosti je nerijetko nazivaju “malom Švicarskom”.

Prema riječima načelnika Anđelića, na području općine trenutno je zaposleno više od 2.100 radnika, dok fiskalni promet dostiže nivoe koji su uporedivi sa znatno većim sredinama.

Nedostatak radne snage i povratak dijaspore

Snažan razvoj privrede doveo je i do nedostatka domaće radne snage, pa u Usoru svakodnevno dolaze radnici iz okolnih mjesta.

Istovremeno, bilježe se i pozitivni demografski trendovi. U posljednje dvije do tri godine zabilježen je povratak mladih porodica iz dijaspore, što dodatno jača lokalnu zajednicu.

Općina nastoji zadržati mlade kroz različite mjere podrške. Između ostalog, sufinansiraju se besplatni udžbenici, pomažu višečlane porodice, a organizovan je i produženi boravak u školama.

Novi vrtić i ulaganja u obrazovanje

Jedan od ključnih projekata u ovoj godini je završetak nove zgrade vrtića. Time će kapacitet ove ustanove biti udvostručen na oko 130 djece, uz stvaranje uslova koji odgovaraju savremenim evropskim standardima predškolskog odgoja.

Infrastruktura i podrška viših nivoa vlasti

Zbog ograničenog budžeta, kapitalni projekti u Usori realizuju se postepeno, uz podršku viših nivoa vlasti.

Načelnik Anđelić posebno ističe finansijsku podršku Vlade Federacije BiH, ali i Vlade Republike Hrvatske, koja kroz različite programe pomaže realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata.

Koridor Vc kao razvojna šansa

Izgradnja autoceste na koridoru Vc predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih faktora za ovu općinu.

Direktan izlaz na autoput značajno će unaprijediti transport i povezati lokalne poslovne zone sa tržištima zapadne Evrope.

Uz to, kroz projekte vezane za izgradnju saobraćajne infrastrukture planirana je i regulacija korita rijeke Usore, čime bi se dugoročno spriječile poplave poput onih iz 2014. godine.

The post “Mala Švicarska” u BiH: Raste zaposlenost, ljudi se vraćaju iz dijaspore, stiže i autoput appeared first on Biznis Info.

Konzum je imao 1,94 milijarde eura prometa, što je oko 5 posto manje nego predlani. Neto dobit je iznosila 85 miliona eura i bila je veća za čak 67 posto.

Protekle su godine zapošljavali oko 9200 ljudi, što je gotovo 1000 radnika manje nego godinu ranije, otkrivaju statistički podaci Financijske agencije. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1360 eura, što je otprilike 140 eura više, izvijestio je portal Danica.hr.

Schwarz grupa ispred Konzuma

Moćna njemačka Schwarz grupa, u kojoj posluju Lidl i Kaufland, lani je ozbiljno premašila Konzum prema prihodima i dobiti. Zajedno su imali oko 2,3 milijarde eura prihoda, što je oko 19 posto više od Konzuma, te 102 miliona eura profita (20 posto više).

TOP 10 trgovaca u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima u 2025:

1. KONZUM – 1,94 milijarde eura
2. LIDL – 1,42 milijarde eura
3. SPAR – 1,16 milijardi eura
4. PLODINE – 1,06 milijardi eura
5. KAUFLAND – 881 milion eura
6. STUDENAC – 854 miliona eura
7. TOMMY – 726 miliona eura
8. KTC – 329 miliona eura
9. NTL – 254 miliona eura
10. TRGOVINA KRK – 194 miliona eura

Izvor: Financijska agencija

Gledano pojedinačno, Lidl je protekle godine imao 1,42 milijarde eura prometa i 70 miliona eura dobiti, a Kaufland 881 milion eura prihoda i 32 miliona eura profita. Lidl je zapošljavao 3200 ljudi, a Kaufland 2400 (više nego predlani).

Pritom je prosječna neto plaća u Lidlu lani iznosila oko 1920 eura, što je 180 eura više, a u Kauflandu 1860 eura (220 eura više).

Boso na minimalcu

Osim Konzuma, svi drugi veliki trgovački lanci koji posluju u Hrvatskoj prošle godine bilježe rast prihoda. Studenac je ostvario rast od 13 posto, a slijede Tommy (12), KTC, Plodine i Spar po sedam te NTL i Trgovina Krk po pet posto.

Slavonski lanac Boso ostao je na 11. mjestu s prihodima od 182 miliona eura uz rast od devet posto. Boso je i dalje neslavni rekorder po najmanjim radničkim primanjima: lani je prosječna neto plaća iznosila tek 770 eura.

Na 12. je mjestu talijanski diskonter Eurospin koji je imao i najveći rast prometa, čak 19 posto, te su godinu završili s ukupno 151 milion eura prihoda. No, i dalje posluju s gubitkom (lani minus 6,2 milijuna eura), što ne čudi jer su i dalje u razdoblju ekspanzije i investicija u nove centre.

The post Konzum ostao bez 1000 radnika, izgubio prvu poziciju po prihodima appeared first on Biznis Info.

Međutim, uprkos impresivnim brojkama, ova mreža se i dalje ubrzano razvija. Novi, ambiciozni infrastrukturni projekti imaju za cilj dodatno povezivanje kontinenta – od Skandinavije do Sicilije, od Holandije do Poljske…

Jedan od najznačajnijih takvih projekata trenutno se realizuje u srcu Alpa, piše BiznisInfo.ba.

Tunel koji mijenja pravila igre

Riječ je o projektu Brenner Base Tunnel, jednom od najambicioznijih infrastrukturnih poduhvata Evropske unije u oblasti transporta.

Tunel se gradi ispod Brenerskog prevoja, jedne od najprometnijih saobraćajnih ruta koja povezuje južnu Njemačku, Austriju i Italiju. Ova dionica je poznata po čestim gužvama, naročito kada je riječ o teretnom saobraćaju.

Planirani tunel biće dug čak 64 kilometra, čime će postati najduži podzemni željeznički tunel na svijetu. Povezivaće austrijski Innsbruck i italijansku Fortezzu, a njegov značaj je višestruk.

Prema procjenama, vrijeme putovanja biće drastično skraćeno – sa sadašnjih oko 90 minuta na manje od 30 minuta, i to kako za putnički, tako i za teretni saobraćaj.

Osim toga, projekat ima i simboličnu dimenziju: putnici će, slikovito rečeno, moći “otići na espreso u Italiju i vratiti se za isto vrijeme koje im je ranije bilo potrebno samo za odlazak”. Evropska unija finansira oko polovine ukupnih troškova izgradnje ovog megaprojekta.

Dio šire evropske strategije

Tunel Brener nije izolovan projekat. On je dio šire inicijative poznate kao Trans-European Transport Network (TEN-T), odnosno transevropske transportne mreže.

Ova mreža ima za cilj stvaranje jedinstvenog, efikasnog i održivog transportnog sistema koji povezuje sve dijelove Evrope bez zastoja i prekida na granicama.

Brenerski tunel nalazi se na koridoru Skandinavija-Mediteran, koji se proteže od sjevera Evrope – uključujući Finsku, Švedsku i Norvešku – preko centralne Evrope i Alpa, pa sve do Palerma u Italiji i dalje prema Malti.

Pored ovog projekta, u okviru TEN-T mreže realizuju se i drugi veliki infrastrukturni poduhvati:

• Fehmarnbelt Tunnel – podvodni tunel dug 18 kilometara koji će povezati Dansku i Njemačku
• Rail Baltica – brza željeznica koja povezuje baltičke države s ostatkom Evrope
• Fast Danube 2 – projekat unapređenja plovnosti Dunava između Rumunije i Bugarske

Cilj Evropske unije je da osnovna TEN-T mreža bude završena do 2030. godine.

Nebo iznad Evrope: precizna koordinacija

Razvoj transporta u EU ne odnosi se samo na kopno. Vazdušni saobraćaj takođe prolazi kroz velike promjene. Iako na prvi pogled evropsko nebo može djelovati haotično, ono je zapravo jedno od najpreciznije koordinisanih na svijetu. Za to je zadužen Eurocontrol, koji upravlja kontrolom letenja u 42 zemlje.

Tokom prometnih ljetnih dana kroz evropski vazdušni prostor prođe i do 37.500 letova dnevno, što zahtijeva izuzetno preciznu koordinaciju između aviokompanija, aerodroma i kontrolora letenja.

Kako bi se dodatno unaprijedio ovaj sistem, EU je pokrenula inicijativu Single European Sky (Jedinstveno evropsko nebo). Cilj je uspostaviti jedinstven vazdušni prostor kojim se upravlja zajedničkim pravilima i tehnologijom.

Očekuje se da će ova reforma smanjiti kašnjenja, troškove i emisije štetnih gasova za oko 10 posto.

Pomorski transport: ključ trgovine

Slični procesi modernizacije odvijaju se i u pomorskom sektoru. Evropska unija je 2025. godine usvojila novi paket mjera za unapređenje sigurnosti i održivosti brodarstva.

Ovo je posebno važno jer se oko 75 posto spoljne trgovine EU odvija putem mora. Pomorski transport predstavlja ključnu vezu ne samo za globalnu ekonomiju, već i za ostrvske i udaljene priobalne regione unije.

Zašto su ovi projekti važni

Razvoj transportne infrastrukture u EU ima direktan uticaj na svakodnevni život građana i poslovanje kompanija. Ključni razlozi za ulaganja u ovaj sektor su:

1. Bolja povezanost i niži troškovi

Efikasnije povezivanje različitih vidova transporta i država znači kraće vrijeme putovanja i smanjenje logističkih troškova.

2. Jačanje ekonomije

Transportni sektor učestvuje sa oko 5 posto u BDP-u Evropske unije i zapošljava više od 10 miliona ljudi. Bolja infrastruktura direktno podstiče ekonomski rast.

3. Ekološka održivost

Transport je odgovoran za oko četvrtinu emisija stakleničkih gasova u EU. Unija planira smanjiti ove emisije za čak 90 posto do 2050. godine, kroz razvoj električne mobilnosti, unapređenje željezničkog i javnog prevoza, te “zeleniju” avijaciju i brodarstvo.

Veliki infrastrukturni projekti poput Brenerskog tunela jasno pokazuju pravac u kojem se Evropa kreće – ka bržem, povezanijem i održivijem transportu. A ideja da se iz jedne zemlje “skokne na espreso” u drugu za manje od pola sata više ne djeluje kao daleka budućnost, već kao realnost koja je sve bliža.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zašto Evropa gradi tunel dug 64 kilometra: “Na pauzi od posla – u Italiju na espreso” appeared first on Biznis Info.