Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.
Riječ je o Velikom zelenom zidu (Great Green Wall), inicijativi koja se proteže od Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na obali Crvenog mora, kroz pojas Sahela dug oko 8.000 kilometara.
Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi, prenose Nezavisne novine.
Borba protiv širenja Sahare
Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela. Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.
Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.
Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.
Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.
Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo
Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, piše Dnevno.hr.
Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.
Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.
Ambiciozni ciljevi do 2030. godine
Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode. Plan je da do kraja ove decenije bude:
- obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
- iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
- otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
- poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.
U projektu učestvuje više od 20 država
Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.
Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.
