Hiljade milijardi dolara vrijednosti izbrisano iz dionica, velike oscilacije na tržištu obveznica, valuta i roba te kolaps nekoliko kripto carstava – 2022. je bila možda najturbulentnija godina koju su ulagači do sada doživjeli.
Zbrajanje konačnih brojeva je korisno, ali ne može ni blizu ispričati cijelu priču, navodi se u tekstu Reutersa o obilježjima ove godine na svjetskim finansijskim tržištima.
Svjetske dionice su izgubile 14.000 milijardi dolara vrijednosti, po čemu bi ovo mogla biti druga najgora godina u istoriji, a bilo je i gotovo 300 povećanja kamatnih stopa, što je oscilacije na finansijskim tržištima učinilo nevjerovatnim, prenosi Investitor.me.
Glavni su pokretači bili rat u Ukrajini, u kombinaciji s neobuzdanom inflacijom, dok su se ekonomije u svijetu probijale da izađu iz pandemije, a Kina je njome ostala okovana.
Američke i njemačke obveznice, referentne vrijednosti globalnih tržišta zaduživanja i tradicionalne imovine u teškim vremenima, izgubile su 16, odnosno 24 odsto, izračunato u dolarima.
Džefri Gundlah iz kompanije DoubleLine Capital, prozvan ‘kraljem obveznica’ na tržištima, kaže da su uslovi u pojedinim fazama bili toliko loši da je njegovom timu danima bilo gotovo nemoguće trgovati.
“Došlo je do štrajka kupaca. Razumljivo, jer su cijene sve donedavno samo padale”, kazao je, prenosi SEEbiz.
Drama je započela čim je postalo jasno da covid neće ponovno zatvoriti globalnu ekonomiju, a najuticajnija centralna banka na svijetu, američki Fed, bila je ozbiljna u vezi s povećanjem kamatnih stopa.
Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su s manje od 1,5 na 1,8 odsto, što je samo u januaru srušilo MSCI-jev indeks svjetskih dionica za 5 odsto.
Taj prinos sada iznosi 3,68 odsto, dionice su pale 20 odsto, dok su cijene nafte porasle 80 odsto prije nego što su oštro pale.
Fed je povećao ključne kamatne stope za ukupno 400 baznih bodova, a Evropska centralna banka za rekordnih 250 baznih bodova, uprkos tome što je prošle godine u ovo doba poručila da je malo vjerovatno da će ih dizati.
Na tržištima u razvoju, turska inflacija i problemi monetarne politike koštali su liru dodatnih 28 odsto, ali njeno tržište dionica ima najbolje rezultate na svijetu.
Teško pritisnut Egipat devalvirao je svoju valutu više od 36 odsto. Cedi u Gani se srušio 60 odsto, kao i rupija u Šri Lanki.
Premda je znatno niža od najviših vrijednosti u junu, ruska rublja je i dalje druga svjetska valuta s najboljim rezultatima u ovoj godini, zahvaljujući državnoj kontroli kapitala. U početku je tonula nakon invazije na Ukrajinu.
“Ako me pitate šta će se dogoditi sljedeće godine, stvarno vam ne bih mogao reći”, rekao je Robert Alster, glavni direktor za investicije u kompaniji Close Brothers Asset Management, koji je, kao i mnogi, kao obilježje godine naveo i pad funte te tržišta britanskih obveznica u vrijeme dok je vlada Liz Tras predlagala povećanu državnu potrošnju bez definisanih izvora finansiranja.
Desetogodišnji prinosi na britanske obveznice skočili su za više od 100 baznih bodova, a funta je izgubila 9 odsto u nekoliko dana, što se rijetko viđa na velikim tržištima.
Pad tehnološkog sektora
Naglo povećanja kamatnih stopa izbrisalo je, pak, oko 3,6 hiljada milijardi dolara vrijednost dionica tehnoloških divova. Dionice Facebooka i Tesle izgubile su više od 60 odsto, dok su cijene dionica Alphabeta i Amazona pale 40, odnosno 50 odsto.
Kineske dionice su tek pri kraju godine ublažile gubitke, zahvaljujući naznakama da su dani njihove strategije nulte tolerancije protiv covida odbrojani, ali su i dalje u padu za 25 odsto u ovoj godini.
Riječju, najviša inflacija u nekoliko posljednjih decenija i agresivno povećanje kamatnih stopa centralnih banaka u svijetu uzdrmali su ove godine svjetska finansijska tržišta na dosad nezapamćeni način. A ulagači na svjetskim tržištima dugo će pamtiti ovu godinu – po lošem.