Zemlja koja je donedavno bila među najsiromašnijima u Južnoj Americi danas je najbrže rastuće ekonomije na svijetu, a njen uspon tek počinje.
Gvajana je posljednjih godina postala jedna od najvećih priča u svjetskoj energetici. Ono što se događa u ovoj maloj južnoameričkoj državi nije samo ekonomski rast, već potpuna transformacija ekonomije zahvaljujući ogromnim nalazištima nafte.
Put ka milion barela dnevno
Ključni pokretač transformacije je proizvodnja nafte u ogromnom Stabroek bloku, kojim upravlja konzorcij predvođen američkim ExxonMobilom.
Trenutno se na tom području proizvodi oko 700.000 do 750.000 barela nafte dnevno, zahvaljujući nekoliko velikih plutajućih platformi za proizvodnju (FPSO).
Velika prekretnica očekuje se s projektom Uaru, koji je trenutno u izgradnji. Ovaj projekt uključuje proizvodni brod Errea Wittu, a planirano je da počne s radom krajem 2026. godine.
Nakon njegovog pokretanja proizvodnja bi mogla premašiti milion barela dnevno, čime bi Gvajana postala jedan od značajnijih proizvođača nafte u svijetu.
Investicija od skoro 13 milijardi dolara
Projekt Uaru vrijedan je oko 12,7 milijardi dolara i nalazi se na dubini od oko 1.700 metara, oko 200 kilometara od obale.
Osim proizvodnje nafte, projekat ima i dodatni strateški značaj jer ExxonMobil paralelno razvija gasovod koji će dovoditi prirodni plin na kopno. Očekuje se da će taj projekt značajno smanjiti cijenu električne energije u zemlji.
Najbrže rastuća ekonomija na svijetu
Ekonomija Gvajane raste nevjerovatnom brzinom. Dok većina svjetskih ekonomija raste po stopama od dva do tri posto godišnje, Gvajana bi ove godine mogla ostvariti rast BDP-a veći od 16 posto, a pojedine procjene idu i do više od 20 posto.
Zemlja ubrzano puni i svoj Natural Resource Fund, državni fond u koji se slijevaju prihodi od nafte, a koji već sada vrijedi više od tri milijarde dolara.
Cilj vlasti je da se taj fond dugoročno koristi za stabilan razvoj zemlje, po uzoru na norveški model upravljanja naftnim prihodima.
Geopolitička napetost s Venecuelom
Veliki energetski potencijal Gvajane doveo je i do političkih napetosti. Susjedna Venecuela polaže pravo na regiju Essequibo, gdje se nalazi najveći dio naftnih nalazišta.
Spor se trenutno rješava pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, dok su Sjedinjene Američke Države i Brazil diplomatski podržali Gvajanu, čime je spriječena moguća eskalacija.
Ko stoji iza naftnog buma
Razvoj ogromnih nalazišta vodi međunarodni konzorcij:
-
ExxonMobil – 45% (operater projekta)
-
Hess – 30%
-
CNOOC – 25%
Američki energetski gigant ExxonMobil glavni je pokretač razvoja ovog projekta, koji se smatra jednim od najvećih naftnih otkrića u posljednjih nekoliko decenija.
Zahvaljujući relativno maloj populaciji od oko 800.000 stanovnika, Gvajana već danas ima jednu od najvećih proizvodnji nafte po glavi stanovnika na svijetu, nadmašujući čak i neke tradicionalne naftne sile.
Ako se sadašnji planovi ostvare, ova mala država mogla bi u narednim godinama postati jedna od ključnih novih energetskih sila na globalnoj sceni.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
