Svjetsko gospodarstvo naglo će usporiti u ovoj godini zbog poremećaja koje je izazvao rat u Ukrajini i visoke inflacije, upozorila je u utorak Svjetska banka, snizivši prognoze rasta u ovoj i idućoj godini.
Aktivnosti u svjetskom gospodarstvu porast će ove godine 2,9 posto, nakon početne faze oporavka od globalne recesije i 5,7-postotnog skoka u 2021.
U siječnju banka je za ovu godinu prognozirala 4,1-postotni rast aktivnosti.
Prognoze rasta snižene su za većinu gospodarstava, a u idućoj godini rast će tek neznatno ubrzati, na 3,0 posto, budući da će na aktivnosti i dalje utjecati brojni nepovoljni faktori, posebno visoke cijene energije i kontinuirano zaoštravanje monetarne politike.
Početkom godine banka je za iduću godinu prognozirala 3,2-postotni rast aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.
“Unatoč negativnom šoku za globalnu aktivnost u 2022., oporavak se u idućoj godini u osnovi ne očekuje”, zaključuju.
Težak udarac
Gospodarstvo SAD-a porast će ove godine 2,5 posto, procjenjuju u banci, snizivši prognozu s početka godine za 1,2 postotna boda.
Istu stopu rasta predviđaju i eurozoni, snizivši siječanjsku prognozu za 1,7 postotnih bodova.
Oštro će usporiti i rast gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, sa 6,6 posto u 2021. na 3,4 posto u ovoj godini, znatno ispod prosjeka u proteklom desetljeću.
“Usporavanje dijelom odražava prelijevanje posljedica ruske invazije na Ukrajinu, koje će rezultirati dubokim padom aktivnosti u regiji Europe i središnje Azije premećajima u trgovini, oscilacijama cijena sirovina, višim troškovima inputa i pogoršanim očekivanjima”, objašnjavaju.
Te će se posljedice nadovezati na dosadašnje negativne faktore poput pojačanih inflatornih pritisaka, postroženih uvjeta financiranja, kontinuiranog gašenja fiskalnih i monetarnih poticaja i slabljenja vanjske potražnje.
Pad u Rusiji i Ukrajini
U takvim će uvjetima aktivnosti u gospodarstvima u nastajanju i u onima u razvoju u regiji koja obuhvaća Europu i središnju Aziju pasti u ovoj godini 2,9 posto, prognoziraju u SB-u, ublaživši prognozu pada iz travnja za 1,9 postotnih bodova.
U idućoj godini aktivnost bi trebala porasti 1,5 posto.
Ekonomska aktivnost u pojedinim dijelovima Ukrajine potpuno je blokirana, a rat uništava i proizvodnu infrastrukturu i koči trgovinsku razmjenu sa svijetom, ističu u SB-u, prognoziravši pad aktivnosti u ovoj godini za 45 posto.
U Rusiji, najvećem gospodarstvu regije, gospodarstvo se snažno smanjuje, napominju, prognoziravši pad ruskog BDP-a u ovoj godini za 8,9 posto.
Hrvatska uz Poljsku
Posljedice rata osjećaju i susjedne zemlje, kroz pucanje ključnih trgovinskih i tranzitnih veza, nagli pad doznaka radnika u inozemstvu, više cijene sirovina i inflaciju.
“Rat prigušuje regionalnu trgovinu pritiskom na vanjsku potražnju iz eurozone, najvećeg trgovinskog partnera zemalja u regiji Europe i središnje Azije, i Rusije”, objašnjavaju.
Potvrdili su travanjsku prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, prema kojoj bi aktivnosti trebale porasti 3,8 posto. U 2023. rast bi trebao blago usporiti, na 3,4 posto, također u skladu s travanjskim procjenama.
Trend usporavanja trebao bi se nastaviti i u 2024., uz prognoziranu stopu rasta od 3,1 posto, procjenjuju u SB-u.
Sličnu stopu rasta u ovoj godini banka predviđa i poljskom gospodarstvu, od 3,9 posto, također potvrdivši prognozu iz travnja.
Prognoza za Mađarsku blago je pak podignuta, sa 4,2 na 4,6 posto.
Dulji sukob, veća šteta
Banka upozorava da bi produljenje ili intenziviranje sukoba u Ukrajini predstavljalo veliku prijetnju gospodarstvima u toj skupini, budući da bi prouzročilo znatno veću gospodarsku štetu i stvorilo veći potencijal za fragmentaciju međunarodne trgovine i ulaganja.
Potencijalni embargo na uvoz ruskih energenata dodatno bi im naštetio, budući da bi zatomio izglede za rast u eurozoni i Rusiji, važnim trgovinskim partnerima, naglašavaju.
Hina