Dok se širom Evrope 27. marta obilježava Dan bolničkih farmaceuta, pažnja javnosti usmjerava se na jednu od najvažnijih, ali često nedovoljno vidljivih karika zdravstvenog sistema, stručnjake koji svakodnevno brinu o sigurnoj i efikasnoj primjeni lijekova.
Njihova uloga posebno dolazi do izražaja u složenim terapijama, kriznim situacijama i upravljanju lijekovima, no da li u Bosni i Hercegovini njihov značaj i dalje ostaje nedovoljno prepoznat?
Široka stručnost
Bolnički farmaceuti aktivno učestvuju u procesu liječenja, od nabavke i kontrole kvaliteta lijekova, preko praćenja terapija, do savjetovanja ljekara i medicinskog osoblja. Riječ je o profesiji koja zahtijeva gotovo sveobuhvatno razumijevanje zdravstvenog sistema, jer farmaceut, osim vlastite struke, mora poznavati i terapijske pristupe u radiologiji, hirurgiji, internističkim granama, ali i laboratorijske procese i reagense. U praksi to znači da bolnički farmaceut može spriječiti potencijalno opasne interakcije lijekova, prilagoditi terapiju pacijentu ili reagirati u situacijama nestašice lijekova.
„Bolnički farmaceuti su jedini zdravstveni profesionalci koji imaju cjelovit uvid u lijek, od njegovog sastava i djelovanja, do načina primjene i potencijalnih rizika. Njihova uloga je ključna za sigurnost svakog pacijenta u bolničkom sistemu“, pojašnjava Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
U razvijenim zdravstvenim sistemima bolnički farmaceuti su sastavni dio kliničkih timova, gdje zajedno s ljekarima analiziraju i optimiziraju terapije, prilagođavaju doze, prate nuspojave i učestvuju u planiranju liječenja. U Bosni i Hercegovini, međutim, njihov rad često ostaje u sjeni. Iako bolnički farmaceuti posjeduju stručno znanje koje doprinosi planiranju terapija i radu timova, njihova uloga u kliničkim procesima još uvijek nije u potpunosti prepoznata.
Nedostatak kadra
Jedan od ključnih problema je i hronični nedostatak kadra. U poređenju s razvijenim zemljama Evropske unije, domaće zdravstvene ustanove funkcionišu s ograničenim brojem stručnjaka, zbog čega mali broj farmaceuta preuzima veliki obim posla. A dodatni izazov predstavlja i položaj BiH na farmaceutskom tržištu. Kao malo tržište, često nije prioritet velikih dobavljača, što otežava dostupnost lijekova i planiranje terapija. Problem nije u spremnosti farmaceuta ili dobavljača, već u širem tržišnom okviru koji male zemlje stavlja u nepovoljan položaj, dodatno opterećujući bolničke farmaceute.
„Bolnički farmaceuti u FBiH svakodnevno pokazuju izuzetnu stručnost i predanost, čuvajući sigurnost pacijenata i optimizujući terapije. Nažalost, njihove sposobnosti još uvijek nisu u potpunosti prepoznate od strane institucija, koje ne koriste puni potencijal ovog ključnog segmenta zdravstvenog sistema“, ističe Marin Crnogorac.
U vremenu sve složenijih terapija i sve većeg pritiska na zdravstveni sistem, značaj bolničkih farmaceuta dodatno raste. Oni su posljednja linija kontrole prije nego što lijek dođe do pacijenta.
„Bez bolničkih farmaceuta, rizik od propusta u terapiji bio bi znatno veći. Njihova stručnost je ključna za sigurnost sistema koji svakodnevno spašava živote“, ističe predsjednik Komore.
Sigurnost liječenja
Zato Dan bolničkih farmaceuta je podsjetnik na pitanje koje se rijetko postavlja, šta bi se dogodilo kada bi ovaj ključni segment zdravstvenog sistema izostao?
Bez bolničkih farmaceuta, zdravstveni sistem bio bi izložen većem riziku od grešaka, neefikasnih terapija i dodatnih troškova. Ovo može biti povod da se i institucije i građani zapitaju da li dovoljno prepoznajemo one koji, daleko od očiju javnosti, čuvaju sigurnost našeg liječenja.
„U zdravstvu, ono što se ne vidi često je najvažnije“, zaključio je Marin Crnogorac.
