Posljednjih dana mnogo je govora o tome da svijet ulazi u novu veliku depresiju, odnosno ekonomsku krizu kakva nije viđena od 1930-ih godina prošlog vijeka, a zbog pandemije koronavirusa.
No, neki od vodećih svjetskih stručnjaka već godinama upozoravaju da će se ovo desiti. Drugim riječima, oni su i prije koronavirusa, koji se pojavio tek u decembru 2019, smatrali da će se velika depresija desiti, a da bi mogla početi upravo ove godine.
Ray Dalio, američki investitor i analitičar je 2018. objavio knjigu Principi upravljanja velikim dužničkim krizama, u kojoj je upozorio da će svijet u narednih par godina ući u probleme koje je uporedio upravo s onima pred Drugi svjetski rat.
On je još prije dvije godine rekao da će 2020. istorijski gledano biti najsličnija 1937., i to zbog kombinacije ekonomskih i političkih razloga. Inače, riječ je o čovjeku koji je nekoliko godina unaprijed predvidio veliku recesiju 2008.
Ekonomski ciklusi
On je pojasnio da se svjetska ekonomija razvija u ciklusima, koji označavaju ekonomski rast i pad. Svaki ciklus traje, u prosjeku, oko sedam godina, odnoso toliko često se, nakon perioda rasta, dešavaju recesije.
No, osim tih malih ciklusa, postoje i veliki ciklusi koji traju oko 75 godina, koji se okončavaju velikim krizama, odnosno depresijama.
Takav jedan veliki ciklus sada se završava što znači da, prema njegovoj procjeni, svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu ovog vijeka. Podsjetimo da su ova predviđanja nastala prije pojave virusa koji će vjerovatno dodatno pogoršati situaciju.
– Vjerujem da postoje obrasci po kojim se iste stvari dešavaju stalno i iznova. Period u kojem smo sada je veoma sličan onome koji smo imali 1930-ih – kazao je Dalio u jednom intervjuu krajem 2018.
Prema njegovim riječima, postoje samo dva perioda u istoriji u kojima smo imali dužničku krizu tokom koje su kamatne stope (centralnih banaka) spuštene na nulu, misleći na krize 1929-1932. i 2007-2009.
U oba slučaja Federalne rezerve su morale printati novac i primijeniti drugu vrstu monetarne politike koju zovemo “kvantitativno ublažavanje”. Riječ je o štampanju novog novca kojim je kupovana finansijska imovina i na taj način je on ubacivan na tržište da bi se podstakla ekonomska aktivnost.
Rast nejednakosti
To je u oba slučaja dovelo do rasta vrijednosti finansijske imovine i proizvelo je ekonomski oporavak. No, ujedno je dovelo i do nezapamćene nejednakosti, jer su se oni koji imaju finansijsku imovinu (npr. dionice) drastično obogatili, dok su ostali postali još siromašniji. Dodajmo tome da je to proizvelo i veliki rast duga koji je danas na istorijski rekordnom nivou.
– Trenutno 0,1 posto najbogatijih ima koliko i 90 posto ljudi. To je veoma slično situaciji iz kasnih 1930-ih godina, kada smo također imali takav stimulus. Ta razlika između bogatih i siromašnih proizvela je populizam – navodi on.
Stoga je situaciju za koju je predvidio da će se desiti 2020. uporedio sa onom iz 1937.
– Dakle, u fazi smo kada je kvantitativno ublažavanje potrošilo većinu svoje energije, vrijednost finansijske imovine je visoka, kamatne stope su na nuli, i počinjemo sa zatezanjem monetarne politike, veoma slično onome što se desilo 1937. – kazao je tada Dalio.
Drugim riječima, nova kriza stiže a države više nemaju alata za ekonomski oporavak, dok sukob bogatih i siromašnih dovodi do rasta populizma i nacionalizma širom svijeta.
Političke napetosti
Osim toga, postoje slične geopolitičke tenzije kao pred Drugi svjetski rat. Pojavljuju se novi “izazivači”, na prvom mjestu Kina, koji žele preuzeti dominaciju od postojećih vodećih sila.
– Imate dominantne sile i nove igrače u usponu koje izazivaju njihovu moć. To je najprije ekonomsko rivalstvo, a onda stvari mogu postati veoma loše. Tada ste imali SAD i Englesku koji su pobijedili u Prvom svjetskom ratu i imali smo mir. No, onda je došlo do rasta Njemačke i Japana, pa je došlo do te vrste rivalstva. Trenutno imamo rastuću Kinu i SAD kao dominantnu silu. Paralele su veoma slične, ali to ne znači da ćemo imati isti ishod kao u prošlom vijeku – istaknuo je on.
Prema njegovim riječima, moramo biti svjesni da idemo u ekonomsku krizu u kojoj monetarna politika neće moći biti efikasna. Kazao je da rješenje nije samo u podsticanju ekonomskog rasta, već u pravičnoj distribuciji bogatstva. Kako je rekao, moramo stvoriti kapitalizam koji će “raditi za sve”, a posebna pažnja mora se posvetiti onima koji spadaju u 60 posto populacije sa najnižim primanjima.
G. Mrkić
