Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako “nestaje Jadran koji smo znali”.
– Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje – rekao je u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.
U većini mediteranskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, plava riba je glavni dio cjelokupnog izlova, ribarska industrija boji se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, a administrativne mjere su ili drastične ili zakašnjele.
– Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu, srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo EU je tražila drastično smanjenje ulova, pa čak i zaustavljanje. Tada su počele mjere koje više ne funkcioniraju – kaže Soldo.
Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se još nije izmrijestila.
Puko smanjenje količine ulova bez da omogućite razmnožavanje (mriješćenje) danas više ne funkcionira. Nije isto ulovite li 50.000 tona ribe koja se već izmrijestila ili 50.000 tona male nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.
On zagovara da se hrvatski ekonomski pojas u potpunosti zabrani za ribolov jer je to područje jedno od glavnih mrijestilišta u Jadranu.
Većina ribarske flote ne ide u to područje, obzirom da se više od 94 posto flote sastoji od brodica manjih od 12 metara, kojima je toliko udaljavanje od obale zabranjeno, pa takva odluka ne bi pogodila hrvatsku industriju.
Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste riba mijenjaju prirodni okoliš Jadranskog mora.
– Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš – upozorava Soldo.
Naučni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tokom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru vatrenjača uočena kod Visa na dubini od 15 metara u avgustu 2021, te u avgustu ove godine kod Račišća na otoku Korčuli.
Širenje vatrenjača, porijeklom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih pasa koje se prekomjerno izlovljava.
Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.
