Jedno od glavnih obećanja Reformske agende u BiH je bilo je poboljšanje poslovne klime i konkurentnosti. Međutim i nakon skoro tri godine od usvajanja Reformske agende teško je napraviti ikakvu korelaciju između izmjena zakona, pompeznih obećanja i stvarnih efekata na privredu, poslovno okruženje i građane, navodi se u izvještaju CCI-ja “Stanje nacije”.
Najrelevantniji verifikatori da se ništa ili skoro ništa nije desilo su međunarodni indikatori Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB) koji pokazuju da je Bosna i Hercegovina rangirana na 103. prema WEF, odnosno 86. mjestu prema WB, globalne liste konkurentnosti, što su najlošije pozicije jedne evropske zemlje.
Ukoliko ovo stavimo u regionalni kontekst, najbolje rangirana država okruženja je Slovenija na 48. mjestu, zatim Hrvatska na 74., Crna Gora na 77. mjestu i Srbija 78., dok je BiH tek na 103. mjestu u Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.
Slika 1: Pozicija BiH u indeksima globalne konkurentnosti i lakoće poslovanja (2012.-2017.)
Istraživanje u 2017. je obuhvatilo 137 zemalja svijeta, a rezultati se temelje na anketi 14.000 preduzeća širom svijeta. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, obrazovanje, tržište rada.
Posmatramo li posljednji izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH je ubjedljivo najlošije rangirana zemlja u Evropi, dok su neke zemlje regije napravile značajne pomake u poboljšanju poslovne klime i konkurentnosti. Tako se Makedonija nalazi na 11. mjestu, slijedi Slovenija na 37., pa Crna Gora i Srbija na 42. odnosno 43. mjestu, te Hrvatska koja je na 51. mjestu. Bosna i Hercegovina je tek na 86. mjestu, što je pad za 5 pozicija za posljednjih godinu dana, pa je po ovoj skali lošije pozicionirana od afričkih zemalja poput Kenije, Bocvane ili Zambije.
Slika 2. Vrijednost stranih investicija nominalno i po glavi stanovnika
Još jedan verifikator da se ništa značajno nije popravilo u oblasti poslovne klime i konkurentnosti u Bosni i Hercegovini su direktna strana ulaganja (DSU), koja su tokom 5 godina (2013-2017) iznosila od samo 1,53% do 2,98% BDP-a.
U poređenju s regionalnim primjerima za isti period, u Srbiji FDI učestvuju sa 4,43% BDP-a, u Hrvatskoj 1,11%, te u Sloveniji sa 1,47%. Posebno indikativan jeste uvid u realnu vrijednost BDP-a navedenih država, gdje je vidljivo da Slovenija sa dosta manjim brojem stanovnika ima gotovo 3 puta, a Hrvatska gotovo 4 puta viši BDP od BiH. To znači da je vrijednost 1% BDP-a u trećem kvartalu u BiH 301 miliona KM, u Srbiji 800 miliona KM, u Sloveniji 886 miliona KM, a u Hrvatskoj preko milijardu KM.
Kada gledamo direktna strana ulaganja u nominalnom iznosu ona su u do trećeg kvartala 2017. iznosila tek 631 miliona KM u Bosni i Hercegovini, dok su ostale zemlje regije bile ispred. Tako u Srbiji strana ulaganja za isti period iznose gotovo četiri milijarde KM, u Sloveniji 1,37 milijardi KM, a u Hrvatskoj 1,96 milijardi KM.
Slika 3. Vrijednost stranih investicija nominalno i po godinama
Kada se ove cifre iskažu u vrijednosti po glavi stanovnika u BiH iznose tek 179 KM, dok je u zemljama regije taj iznos značajno viši: Srbija 520 KM, Hrvatska 443 KM i Slovenija 664 KM investicija po glavi stanovnika. Investicije per capita najbolje pokazuju njihovu realnu vrijednost i potencijalni uticaj na ekonomski rast i poboljšanje životnog standarda stanovništva.
Kada posmatramo i kretanja po godinama neto tokova stranih investicija u BiH prije i poslije Reformske agende vidimo da Refromska agenda nije unaprijedila poslovnu klimu, pojednostavila procedure osnivanja biznisa, a opšta politička kriza je ostala najstabilnija pojava u Bosni i Hercegovini, pa tako vidimo da strana ulaganja nakon usvajanja same agende nemaju bitnijih promjena što pokazuje slika 3.
Izvještaj „Stanje nacije“ objavljuje se u sklopu kampanje „Posao narodu“, kojom CCI želi dati doprinos provođenju i djelotvornosti reformi u BiH. Integralan Izvještaj „Stanje nacije“ i više informacija o kampanji nalazi ne na adresi posaonarodu.ba
