Nekada je budućnost zamišljana kao utopija ispunjena tehnologijom koja olakšava život. Danas, ona sve više podsjeća na distopijske vizije – svijet u kojem roboti rade u mraku dok milioni ljudi ostaju bez posla.
Jedna zgrada u okrugu Čangping na sjeveru Pekinga djeluje kao još jedna od šest miliona fabrika koje neprekidno snabdijevaju svet potrošačkom elektronikom.
Međutim, ono što se dešava iza njenih zidova daje nelagodnu viziju budućnosti rada.
U toj fabrici nema ljudi. Svjetla su ugašena, ne zbog uštede na računima za struju, već zato što radnicima osvjetljenje nije potrebno – jer nisu ljudi.
Xiaomi, kineski tehnološki gigant, pokrenuo je prošle godine potpuno automatizovanu, vještačkom inteligencijom vođenu proizvodnu liniju, još poznatu i kao „mračna fabrika“. Ona radi bez pauze, bez umora, bez greške – bez čovjeka.
Automatizacija u industriji nije nova pojava. Roboti su decenijama sastavljali automobile i elektroniku, ali novi model proizvodnje – gdje ljudska intervencija postaje suvišna – otvara nova pitanja o budućnosti zaposlenja.
Xiaomijev objekat proizvodi jedan pametni telefon svake sekunde, precizno i u potpunom mraku. Algoritmi upravljaju svakim segmentom rada, analiziraju podatke u realnom vremenu i optimizuju proizvodni proces brže nego što bi to ikada mogao tim inženjera.
Sistem fabrike komunicira u realnom vremenu, samostalno se prilagođava optimalnoj efikasnosti i minimizuje greške. Interno razvijeni AI alati nadgledaju proizvodnju uživo, otkrivajući potencijalne probleme prije nego što postanu defekti. Čak je i uklanjanje prašine u potpunosti automatizovano.
Xiaomi je u ovu fabriku od 81.000 kvadratnih metara uložio 2,4 milijarde juana (oko 330 miliona dolara), a njen godišnji kapacitet iznosi 10 miliona uređaja. Očekuje se da će upravo ovdje nastajati preklopni telefoni MIX Fold 4 i MIX Flip, ali i postaviti standard za budućnost globalne industrijske proizvodnje.
Industrijalci širom svijeta već prave prve korake ka potpunoj automatizaciji proizvodnje. Japanska “Fanuc” fabrika već proizvodi robote koji sklapaju nove robote – bez ikakvog ljudskog nadzora. “Siemens” u Ambergu implementirao je sistem sa “99,99% tačnosti” u proizvodnji, dok “Tesla” Elona Muska nastoji da Gigafactory postane u potpunosti autonomna.
Distopija ili prilika?
Za vlasnike kapitala, računica je jasna: smanjenje troškova, eliminacija ljudskih grešaka i konstantna proizvodnja. Roboti ne traže bolovanje, ne štrajkuju i ne odlaze na odmor. U takvom sistemu, profit raste, ali ljudski faktor nestaje.
Podaci Svjetskog ekonomskog foruma izvještaja o budućnosti rada 2024. godine predviđaju da će 23 posto radnih mjesta proći kroz tektonske promjene usljed vještačke inteligencije u narednih pet godina. Od 673 miliona poslova analiziranih u studiji, očekuje se rast u 69 miliona oblasti, dok će 83 miliona radnih mjesta nestati.
Istovremeno, procjenjuje se da će do 2027. godine 42 posto poslovnih zadataka biti automatizovano, dok će 44 posto zaposlenih morati da prođe dodatnu obuku kako bi se prilagodili. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste – da li je svijet spreman za ovaj preokret?
Tehnološki optimisti tvrde da će se stvoriti nova radna mjesta – ali s kakvim uslovima? Da li će neko ko je čitav život radio u proizvodnji moći da postane IT stručnjak za održavanje automatizovanih sistema? Da li su vlade spremne da odgovore na ovu tranziciju?
Ko ostaje na marginama?
Gubitak radnih mjesta nije jedini problem. Automatizovane fabrike zavise od složenih softverskih sistema, što ih čini ranjivim na sajber napade i kvarove koji bi mogli paralizovati globalne lance snabdijevanja. Istovremeno, bez posla ostaje čitav sloj društva koji je decenijama činio okosnicu industrijskih nacija.
Kako navodi “YourStory.com”, mračne fabrike donose neosporne prednosti, ali njihova sve veća zastupljenost otvara pitanja dugoročne održivosti radne snage. Osnova uspješne budućnosti leži u postizanju ravnoteže između automatizacije i ljudske stručnosti, što omogućava da tehnologija povećava produktivnost, a istovremeno stvara nove mogućnosti na neprestano razvijajućem se tržištu rada.
AI kao nova trka u naoružanju?
Stručnjaci sve češće povlače paralele između trenutnog razvoja vještačke inteligencije i trke u nuklearnom naoružanju tokom 20. vijeka. Maks Tegmark, jedan od vodećih naučnika u oblasti AI, nedavno je upozorio da kada vještačka inteligencija postane neodvojiva od ljudske – odnosno prođe Tjuringov test – postoji ozbiljan rizik da je više nećemo moći kontrolisati.
UN su prošle godine pokrenule inicijativu za globalno upravljanje AI-jem, ističući da je trenutni razvoj previše haotičan i bez regulacije. Panel od 40 eksperata iz oblasti tehnologije i prava upozorio je da ukoliko se globalni konsenzus ne postigne na vrijeme, posljedice bi mogle biti nepredvidive.
Svijet ubrzano ide ka tački bez povratka, dok se moć i kapital koncentrišu u rukama nekolicine tehnoloških lidera. Dok jedni upozoravaju na „noćnu moru“ koja nas čeka, drugi se pitaju – je li prekasno da se ovaj proces zaustavi?
Izvor: NIN / Jutarnji list
