Projekat “Kanal Istanbul”, vrijedan više milijardi eura, trebao je biti simbol nove Turske, ali nakon godina planiranja i kontroverzi – i dalje stoji između ambicije i realnosti.
Kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan 2011. najavio izgradnju Kanala Istanbul, predstavio ga je kao „projekat stoljeća“ – infrastrukturni poduhvat koji će promijeniti lice Istanbula i ojačati strateški položaj Turske u svjetskoj trgovini, piše BiznisInfo.ba.
No, 14 godina kasnije, radovi su daleko sporiji od planiranog, a projekt je postao simbol podjele u turskom društvu između onih koji u njemu vide razvojnu šansu i onih koji ga smatraju ekološkom i ekonomskom prijetnjom.
Šta je Kanal Istanbul?
Riječ je o planiranom umjetnom morskom kanalu dugom oko 45 kilometara, koji bi povezao Crno more i Mramorno more, kao paralelni plovni pravac uz Bosfor.
Cilj je rasteretiti Bosforski moreuz, kroz koji godišnje prođe više od 43.000 brodova, i time smanjiti rizike nesreća i ekoloških incidenata u centru Istanbula.
Prema prvobitnom planu, kanal bi bio širok 250 metara i dubok 25 metara, a ukupni trošak projekta procjenjuje se na više od 15 milijardi dolara.
Gdje je zapelo?
Vlada Turske i dalje tvrdi da nije odustala od projekta, ali njegovo finansiranje ostaje glavni problem. Nakon višegodišnje inflacije, devalvacije lire i rasta troškova javnog duga, investitori su postali oprezniji.
Planirano javno-privatno partnerstvo (PPP) zasad nije donijelo konkretne ugovore sa stranim kapitalom. Ministar prometa Abdulkadir Uraloğlu izjavio je u maju 2025. da projekt “nije otkazan, nego čeka povoljnije uslove”.
U međuvremenu, vlada se fokusirala na manje infrastrukturne elemente, poput mosta Sazlıdere, koji će prelaziti budući kanal – radovi na tom dijelu su jedini vidljivo aktivni.
Ekološki i društveni otpor
Kanal Istanbul izaziva snažan otpor opozicije, građana i ekoloških udruženja. Kritičari upozoravaju da bi kanal mogao ugroziti vodene resurse Istanbula, povećati rizik od potresa i dovesti do nekontrolisane urbanizacije na evropskoj strani grada.
– Ovo nije samo građevinski, već i ekološki eksperiment s nepoznatim posljedicama – upozoravaju iz turske Komore građevinskih inženjera.
Osim ekoloških briga, mnogi ukazuju na mogućnost da bi novi kanal promijenio međunarodni režim plovidbe, što bi moglo izazvati diplomatske tenzije – posebno s Rusijom, koja koristi Bosfor kao ključnu trgovačku rutu.
Ekonomska perspektiva
Uprkos kritikama, Kanal Istanbul ima ogroman ekonomski potencijal. Procjene turske vlade govore da bi kanal mogao generisati više od milijardu dolara godišnje od naknada za prolazak brodova, smanjiti pritisak na Bosfor i otvoriti prostor za nove stambene i logističke zone.
Turski predsjednik Erdogan vidi projekt kao strateški odgovor na rast globalne trgovine i kao simbol „nove Turske“ – infrastrukturno moćne i tehnološki nezavisne države.
Status 2025: “Na čekanju, ali živ”
Iako radovi na samom kanalu još nisu ozbiljno započeli, projekt nije ugašen. Vlada zadržava sve dozvole i urbanističke planove, a u državnim budžetima i dalje postoji stavka “Kanal Istanbul”.
Prema izvještajima turskih medija, ponovno pokretanje gradnje moguće je 2026. godine, ako se osigura novo finansiranje – potencijalno iz Katara, Kine ili domaćih fondova.
Kanal Istanbul ostaje jedan od najambicioznijih, ali i najkontroverznijih projekata u modernoj historiji Turske. On simbolizira Erdoganovu viziju da zemlju pretvori u globalno logističko središte – ali i ekonomske izazove koji prate tu ambiciju.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
