Globalna srednja klasa smanjila se prošle godine prvi put nakon decenija zbog pandemije COVID-19, s gotovo dvije trećine domaćinstava u ekonomijama u razvoju koje su prijavile gubitak dohotka, pokazale su dvije nove procjene zasnovane na podacima Svjetske banke.
U studiji koja je objavljena u četvrtak, istraživači Pew istraživačkog centra otkrili su da je rang globalne srednje klase – onih koji zarađuju 10 do 50 američkih dolara dnevno – prošle godine pao za 90 miliona ljudi, na skoro 2,5 milijarde, piše Bloomberg.
To je uticalo na povećanje broja siromašnih ili onih koji žive s nešto manje od dva dolara dnevno za 131 milion, procjenjuje Pew.
Podaci Pew centra o srednjoj klasi zapravo potcjenjuju uticaj, jer je procijenjeno da je 62 miliona ljudi s visokim dohotkom, ili onih koji zarađuju 50 ili više dolara dnevno, palo u srednji sloj, što je rezultat pandemije, rekao je Rakesh Kochhar, autor studije.
– Nikada prije u istoriji nismo imali ovakav pad prihoda na globalnom nivou – rekao je Kochhar, prenosi AlJazeera Balkans.
‘Nagli preokret’
Ako se procjena Pew centra drži aktuelnih podataka Svjetske banke koji se još prikupljaju, to bi značio kraj obrasca koji je pokazao kako se globalna srednja klasa neprestano širi od devedesetih, zahvaljujući brzom rastu ekonomija poput Kine i Indije.
Kada je Pew posljednji put izračunao veličinu globalne srednje klase, 2001. godine, ona je činila 13 odsto globalne populacije. Do 2019. je porasla na skoro 18 odsto, rekao je Kochhar, s prosjekom od 50 miliona ljudi godišnje koji su se pridružili rangu srednjeg dohotka u prošloj deceniji.
Prema drugom istraživanju objavljenom u ponedjeljak, na osnovu istraživanja 47.000 domaćinstava u 34 zemlje u razvoju s ukupnom populacijom od skoro 1,5 milijarde ljudi, istraživači Svjetske banke otkrili su da je 36 odsto domaćinstava u prošloj godini izgubilo posao, dok se skoro dvije trećine dohotka smanjilo.
Rezultat je prvo povećanje globalnog siromaštva zabilježeno nakon azijske finansijske krize 1997-1998. godine, navode istraživači.
Kao i u mnogim bogatim zemljama, istraživanja zemalja u rasponu od Burkine Faso do Kolumbije, Indonezije i Vijetnama, pokazuju kako je ovaj pad najviše pogodio žene, mlade ljude i samozaposlene u urbanim centrima.
No, istraživanja takođe ukazuju na posljedice sporijeg oporavka. Iako su Sjedinjene Američke Države pokrenule neviđene napore u spašavanju svoje ekonomije, mnoge ekonomije u razvoju nisu imale dovoljno sredstva za oporavak.
Spašavanje ekonomije
Prema Svjetskoj banci, od septembra 2020. godine napredne ekonomije su u prosjeku trošile 7,4 odsto bruto domaćeg proizvoda na spašavanje firmi i ljudi pogođenih pandemijom, u poređenju sa tržištima u razvoju koja su trošila 3,8 odsto BDP-a te zemljama s niskim prihodima koja su trošila 2,4 odsto.
S obzirom na to da zemlje poput SAD-a ubrzano vakcinišu svoje stanovnike i od tada proširuju vladine napore za spašavanje – kao što je prošle sedmice Kongres, na prijedlog američkog predsjednika Džoa Bajdena, odobrio plan spašavanja vrijedan 1,9 hiljada milijardi dolara – jaz je od tada samo narastao.
Svjetska banka očekuje da će redovi siromašnih u svijetu rasti i ove godine. Njihova procjena pokazuje da je čak 124 miliona ljudi u 2020. godini palo ispod granice ekstremnog siromaštva. Predviđa se da će se broj siromašnih ove godine povećati na 163 miliona ljudi.
Šta će biti sa globalnom srednjom klasom uveliko zavisi od oporavka ključnih zemalja poput Indije i još je krajnje neizvjesno, rekao je Kochhar.
– Ako se rast vrati nakon što pobijedimo korona virus, ova epizoda može biti samo zastrašujuća vožnja vozom smrti koja je, gledajući istorijski, završena u trenu – rekao je.
No, moguće je da će se ekonomije mnogih zemlja u razvoju sporije oporavljati, dodao je.
Prema istraživanju, iz Južne Azije dolazi više od dvije trećine ljudi koji su iz srednje klase prešli u siromaštvo. Očekivalo se da će ekonomija Indije od 2020. godine rasti po stopi od skoro šest odsto godišnje, no sada Svjetska banka procjenjuje da će BDP Indije u fiskalnoj godini do 31. marta smanjiti 9.6 odsto.
