Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici izmijenjenu Odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, kojom je predložen slobodan izvoz brašna.
Snabdjevenost brašnom i pšenicom na domaćem tržištu je dobra i slobodan izvoz brašna ne može da ugrozi snabdjevenost domaćeg tržišta, a omogućava da se pred žetvu rasterete silosi za prijem novog roda, kao i da se sačuvaju tradicionalna tržišta, s obzirom na to da je Srbija tradicionalni izvoznik brašna na tržišta zemalja iz regiona, navodi se u saopštenju Vlade.
Imajući u vidu dovoljne raspoložive količine brašna i pšenice, slobodan izvoz brašna koji je predložen ovom odlukom, imaće, kako je istaknuto, višestruki pozitivan ekonomski uticaj na domaće tržište, dovešće do većeg upošljavanja domaćih prerađivačkih kapaciteta i mlinovima omogućiti akumulaciju finansijskih sredstava neophodnih za otkup novog roda u žetvi.
Odlukom o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo uvedena su kvantitativna ograničenja izvoza na mjesečnom nivou za određene poljoprivredno-prehrambene proizvode, prenosi Tanjug.
Predsjednik poslovnog udruženja mlinara i proizvođača tjestenina “Žitounija” Zdravko Šajatović ocijenio je kao dobru vijest odluku Vlade Srbije o slobodnom izvozu brašna.
Kaže da je udruženje to tražilo od marta, te da je odluka dobra, ali da se gubitak koji je nastao u međuvremenu ne može nadoknaditi.
Šajatović, naime, procjenjuje da je za nepuna dva mjeseca zabrane izgubljeno oko 17 miliona evra, koliko bi Srbija dobila da je izvezeno 40.000 tona brašna.
“Ne zavisi otkup novog roda samo od tih para, mada bi one dobrodošle, jer pitanje je koliko ćemo imati para. Koliko imamo – imamo, ono što ne budemo imali pokrićemo kreditima”, rekao je Šajatović.
Dodao je da se očekuje da će se vlasnici nove pšenice malo uzdržati od prodaje, poučeni iskustvom da poslije žetve raste cijena pšenice.
Podsjeća da je pšenica svjetski berzanski proizvod i da je situacija ozbiljna zbog manje ponude Rusije i naročito Ukrajine, te napominje da će zbog smanjene upotrebe mineralnh đubriva možda i rod biti manji.
Šajatović kaže da će srpski mlinovi spremiti skladišta i primiti sve što im se ponudi, da će se otkpljivati koliko bude moguće i da će otkup trajati cijele godine.
Podsjeća da je izvezeno oko 830.000 tona pšenice što je, smatra, malo i dodaje da nekoliko stotina hiljada tona ostaje za prelazne zalihe.
“To je više nego što je objektivno trebalo i ostaje baš zbog toga što je bio zabranjen izvoz. Šta je tu, neće zalihe propasti”, kaže Šajatović.
Procjenjuje da će novi rod pšenice biti oko 2,7 do 2,8 miliona tona, kaže da je dosta zasijano, te da se može očekivati prosječan rod na nivou iz posljednjih godina.
Podsjeća, međutim, da bi slabija upotreba vještačkog đubriva mogla da utiče na prinose sa čak 60 odsto, ali dodaje da je tako i u drugim zemljama.
Šajatović očekuje da će zbog svetskih prilika tražnja za pšenicom i brašnom biti sve veća, te napominje da je od 2020. svjetska tražnja za pšenicom veća od proizvodnje.
“To je uticalo da su cene rasle. Mislimo da će se to nastaviti”, kaže Šajatović i dodaje da su prognoze da u Ukrajini od 6,5 miliona zasijanih hektara bar sa dva miliona hektara rod neće moći da se skine zbog ratnih dejstava
