Trenutno u izgradnji razni projekti izgradnje autocesta i brzih cesta u Srbiji. Na Youtube kanalu Na hrvatskim cestama objavljena je detaljna analiza trenutnih gradilišta, a BiznisInfo.ba donosi i tekstualni prenos.
Krećemo od sjevera prema jugu. Na samom sjeverozapadnom kutu Vojvodine u toku je izgradnja prve dionice nove brze ceste od mađarske granice kod Bačkog Brega do Sombora u dužini od oko 20 km.
Njena izgradnja je službeno otvorena na samom kraju 2023. godine i do danas je najveći napredak vidljiv samo na prvih 5 km. U budućnosti je plan da se ova brza cesta pod oznakom M1 izgradi sve do rumunjske granice prema Temišvaru, za što su u toku projektiranje i izvlačenje dokumentacije.
Područje Novog Sada – veliko gradilište
Područje Novog Sada je trenutno jedno od najznačajnijih gradilišta cestovnih projekata u Srbiji. U toku je izgradnja takozvanog Fruškogorskog koridora koji se gradi kao četverotračna brza cesta oznake M2 između autoceste A3 kod Rume i autoceste A1 kod Novog Sada.
Dužina ovog koridora je 47,7 km i na njega se nadovezuje već izgrađena autocesta A8 do Šapca i brza cesta M3 do Loznice. Jedan od najznačajnijih objekata na ovoj dionici je tunel Iriški venac s dvije cijevi kroz Frušku goru. Tunel je dužine 3,5 km čime će postati najduži tunel u Srbiji. Obje cijevi tunela su probijene i radi se na njihovom uređenju.
Drugi najznačajniji objekt na trasi je peti novosadski most preko rijeke Dunav. Ovaj most, također u profilu brze ceste četiri trake, se gradi istočno od Novog Sada i po najnovijim snimkama u visokoj je fazi izgradnje i trebao bi uskoro biti spojen. Cjelokupna konstrukcija mosta će biti dužine 1765 m.
Novi mostovi u Novom Sadu
Od ostalih objekata duž cijele trase treba izgraditi još osam čvorova, jedan manji tunel Širine dužine 350 m te nekoliko kraćih i dužih vijadukata. Valja napomenuti kako pojedini dijelovi Fruškogorskog koridora još nisu krenuli s izgradnjom, vjerojatno zbog izvlaštenja zemljišta i dozvola. Na ostalim dijelovima su u toku zemljani radovi i trasiranje.
Da stvar bude zanimljivija za Novi Sad, u toku je izgradnja još jednog novog mosta preko Dunava, takozvani četvrti novosadski most. I ovaj most se gradi kao četiri trake, a zajedno s prilaznim vijaduktom bit će dužine 2,5 km. Ovaj most će povezati zapadni dio grada, tačnije Bulevar Evrope i s proširenjem postojeće prometnice na kraju biti spojen sa Fruškogorskim koridorom.
Istočnije, u toku je izgradnja nekoliko dionica nove autoceste oznake A6 koja će po planu povezati Beograd sa Zrenjaninom i Zrenjanin sa Novim Sadom. Dionica Beograd-Zrenjanin je dužine 67,8 km, a dionica Zrenjanin-Novi Sad 35,7 km.
Radi se kod Zrenjanina
Po dostupnim informacijama jedna od dionica gdje se trenutno izvode radovi je sjeverno od Beograda od čvora s brzom cestom M6 kod Borče do budućeg čvora Jabuka, dužine oko 10 km.
Po dostupnim snimkama na kanalu Vojvodina Uživo, ali i po dostupnim snimkama sa satelita, vidi se da je u toku trasiranje, ali izgradnja najvećeg objekta preko rijeke Tamiš nije još započela.
Još jedna dionica ove autoceste koja je u izgradnji je na području Zrenjanina. Radi se o dionici zapadno, jugozapadno i južno od grada između rijeke Tise i rijeke Begej, zajedno s čvorom Zrenjanin-Zapad i pripadajućom spojnom cestom. Dužina te dionice autoceste koja je na tom dijelu izgradnje je 17,5 km plus 2,5 km spojne ceste.
Također je u toku trasiranje, ali izgradnja mostova preko spomenutih rijeka još nije započela.
Autocesta prema BiH
Još jedna nova autocesta u izgradnji je autocesta Kuzmin-Sremska Rača pod oznakom A7. Radi se o dionici od postojeće autoceste A3 Beograd-Zagreb do granice s Bosnom i Hercegovinom. Autocesta je ukupne dužine oko 18 km i uključuje izgradnju čvora Kuzmin 1 na križanju s autocestom A3, izgradnju čvora Bosut, manjeg mosta preko rijeke Bosut, graničnog prijelaza i most preko rijeke Save.
Većina objekata na trasi je ili dovršena ili pred dovršetkom, kao i sama autocesta. Za granični prijelaz je postignut dogovor da to bude jedan zajednički prijelaz između Srbije i BiH. Po zadnjim informacijama postoji mogućnost da će autocesta biti otvorena za promet sredinom ove godine.
S BiH strane se autocesta nastavlja prema Bijeljini i ta dionica je u izgradnji, ali osjetno sporijim tempom.
Cesta ka Bijeljini
Svega 18 km zračne udaljenosti južnije u toku je izgradnja još jedne poveznice Srbije i BiH. Riječ je o novoj brzoj cesti oznake M4 koja će povezati postojeću brzu cestu Šabac-Loznica sa granicom BiH kod graničnog prijelaza Badovinci. Ta nova brza cesta od novog čvora Slepčević do čvora Badovinci je dužine 15 km i većinom je u vrlo visokom stupnju izgrađenosti.
Nešto više radova još preostaje na dijelovima gdje će se izgraditi kružni tokovi u križanju s postojećom prometnicom.
Cesta ka istoku Srbije
Na istoku Srbije u toku je izgradnja brze ceste oznake M7 od čvora na autocesti A1 preko Požarevca do Golupca. Ova cesta s četiri trake je poznata još pod nazivom Dunavski koridor, a spomenuta dionica do Golupca je dužine 68 km. Podijeljena je na nekoliko poddionica i na njoj se nalazi 52 mosta, vijadukta i nadvožnjaka, 5 čvorova i 16 kružnih tokova.
Otprilike 36 km je dovršeno i trenutno otvoreno za promet, a većina preostalog dijela je u dosta visokoj fazi dovršenosti. Neki dijelovi od tih zasad još neotvorenih 32 km su po snimkama gotovo u potpunosti dovršeni, vjerojatno će biti uskoro otvoreni.
Najveći radovi se još trenutno izvode na prva dva kilometra kod čvora na A1, gdje se renovira i dupla postojeći nadvožnjak dužine 300 m, kao i na jednom dijelu sjeveroistočno od Požarevca u dužini od 3 km gdje je još potrebno izgraditi nadvožnjak za staru cestu.
Treći dio s najintenzivnijim radovima je još samo na posljednjih 3,5 km kod Golupca, gdje se također još radi na vijaduktima i nadvožnjacima. Svi trenutni radovi na ovoj brzoj cesti se planiraju završiti tokom 2026., a njezin nastavak od Golupca do Brze Palanke je u planu nakon toga.
Obilaznica Kragujevac
Na području grada Kragujevca je u toku izgradnja obilaznice dužine 22 km. Obilaznica se gradi kao brza cesta četiri trake i uključuje izgradnju pet čvorova i 24 objekta, točnije 14 mostova, 5 nadvožnjaka i 5 podvožnjaka.
Ova dionica brze ceste pod oznakom M15 je podijeljena na tri faze, a izgradnja je trenutno aktivna na sve tri faze. Faza 1 je po zadnjim informacijama s radovima dovršena 90% te preostaje opremanje prometnice. Radovi na fazi 2 su se intenzivirali te je u toku trasiranje, zemljani radovi i izgradnja objekata.
Faza 3 s kojom će obilaznica Kragujevca biti u potpunosti završena je najkasnije krenula s izgradnjom, pa su na tom dijelu u toku tek djelomični i sporadični zemljani radovi i pripreme za složenije objekte na trasi. Ovo nije kraj ove brze ceste, po planu se ona treba nastaviti prema jugu i spojiti s Moravskim koridorom.
Moravski koridor
Moravski koridor, poznat kao autocesta A5, je takođe u izgradnji i to je takođe jedan od najvećih projekata u zemlji. Krajem godine otvorena je 13,8 km nova dionica autoceste između Vrnjačke Banje i Kraljeva.
Preostalo je dovršiti izgradnju na dvije dionice ukupne dužine 41 km između Kraljeva i Čačka. Izgradnja je u toku duž cijelih 41 km i podijeljena je na dvije dionice, jedna dužine 29 km i druga 12 km. Na dionici spajanja sa autocestom A2 na čvoru Preljina do čvora Adrani je veći dio trase pri samom kraju. Djelomično je izvedeno asfaltiranje, a djelomično se još radi na utvrđivanju trase i dovršavanju manjih objekata.
Najviše posla je preostalo još na području čvora Preljina, gdje se izvode duži nadvožnjaci i mostovi te spojne ceste. U svakom slučaju, ova duža dionica bi trebala biti otvorena za promet tokom 2026.
Druga preostala dionica od 12 km je od čvora Adrani do nedavno otvorenog čvora Vrba, koja prolazi sjeverno od Kraljeva. Ovdje su radovi napredovali na jednostavnijim dijelovima trase, no na drugim dijelovima ima još jako puno posla, posebice tamo gdje trasa presijeca rijeku Zapadnu Moravu i to po nekoliko puta na vrlo malom prostoru. Hoće li se i ovih zadnjih 12 km Moravskog koridora uspjeti dovršiti do kraja godine kako je i najavljeno, ostaje za vidjeti.
