Slovenija danas obilježava deset godina otkako je uvela euro. To je na građane i ekonomiju imalo više pozitivan uticaj nego negativan, prenose mediji, iako mnogi osjećaju drugačije.
Kako je objavio državni Zavod za statistiku, životni troškovi u tom periodu povećani su za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni, ali su znatnije rasle i prosječne plate, za gotovo 30 posto.
Kad je Slovenija 1. januara 2007. uvela euro i zamijenila dotadašnji tolar u gotovinskom plaćanju i finansijskim transakcijama te iz Evropske centralne banke trezor napunila s dvije milijarde eura gotovine, prosječna mjesečna plata za puno radno vrijeme iznosila je samo 810, a danas je nešto iznad hiljadu eura.
Prema statističkim podacima, natprosječno su porasle cijene usluga, pa je “zbog eura” cijena šoljice kafe u kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto.
Za prosječnu platu se prije uvođenje eura u lokalu moglo dobiti 950 šoljica kafe, a sada oko 840, ali je dosta artikala i pojeftinilo, što se odnosi i na hranu, dok su cijene nekretnina i usluga od uvođenja eura većinom rasle.
Slovenija je euro uvela nakon što je ispunila 4 mastrihtska kriterija, postavši 13. zemlja Evropske monetarne unije. Bila je prva država kojoj je to pošlo za rukom među članicama koje su u EU ušle 2004. godine.
Ocjenjuje se da je to znatno pomoglo internacionalizaciji privrede, jer su olakšane finansijske transakcije sa većinom država u koje izvoze slovenačka preduzeća iako su se ona na početku žalila da zbog eura više ne mogu računati na stimulativnu kursnu politiku kojom je vlada ranije podsticala izvoz.
Evo je znatno uticao i na bonitet Slovenije, njenih preduzeća i finansijskih institucija. Kreditni rejting Slovenije podignut je na nivo koji je omogućavao vrlo niske kamate, ali i možda preterano zaduživanje, što se promijenilo tek s nastupom globalne finansijske krize, a posebno krize u eurozoni.
Tada je slovenački kreditni rejting smanjen četiri puta i počeo se stabilizovati tek nakon finansijske injekcije države problematičnim bankama, krajem 2013. godine, a preduzete su i mjere na smanjivanju javnog duga u BPD-u radi stabilizacije javnih finansija.
