Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da će se primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ između BiH i EU različito odraziti na razne grane proizvodnje, te da će nekima odgovarati, a nekima neće.
Šarović je naveo da će na udaru konkurencije iz EU biti mesna i mliječna industrija, a posebno njihovi sektori koji se odnose na prerađevine.
“U prvom redu udar će osjetiti mljekare, jer su one pod nekom vrstom pritiska. Ove godine ovdje će se naći 4,5 miliona tona mlijeka na koje se neće plaćati carina i prelevman, i na BiH, a posebno entitetima je da nađu način kako da pomognu domaćem mljekarskom sektoru da zadrži istu proizvodnju”, kaže on.
S obzirom na to da se povećava izvoz u EU, Šarović smatra da će rezultati u ovoj godini pokazati da je onoliko koliko je mlijeka uvezeno u BiH iz EU toliko i izvezeno.
On je naglasio da će farmeri koji se bave proizvodnjom goveđeg i junećeg mesa moći da nadoknade štetu izvozom u Tursku jer BiH ima dobar aranžman sa tom zemljom i tamo je moguće plasirati svu proizvodnju.
Šarović je pojasnio da će primjena adaptiranog SSP-a, koja počinje od februara, odgovarati proizvođačima voća i povrća jer će od 2. februara moći da izvoze u EU bez carina, a zadovoljni će biti i proizvođači svježe ribe jer dobijaju povećanu kvotu za bescarinski izvoz koja je za njih značajna.
“Trebalo bi da budu zadovoljni i izvoznici šećera jer su dobili bescarinsku kvotu za oko 2.500 tona, te vinari jer će dobiti vrlo visoku kvotu od blizu 20.000 hektolitara, što je značajna mogućnost za izvoz”, rekao je Šarović za “Glas Srpske”.
Šarović je rekao da je izlaz iz ove situacije veći poljoprivredni budžet, te da on u Srpskoj mora biti uvećan za minimum još 60 miliona KM.
Govoreći o najavama Njemačke da će pomoći BiH u nadoknadi štete koju će pretrpjeti domaća proizvodnja primjenom SSP-a, Šarović je naveo da ova zemlja nudi razne vidove tehničke pomoći za poljoprivredni sektor u BiH, ali ne i novac, a pregovore vode delegacije Republike Srpske, FBiH i BiH.
Kada je riječ o blokadi izmjena Zakona o akcizama zbog koje je dovedena u pitanje isplata druge tranše kredita MMF-a, Šarović je naveo da se u Savjetu ministara BiH u vezi s tim ništa ne dešava.
“Mi smo dva puta dali zeleno svjetlo da to pitanje bude riješeno, lično sam, ne uslovljavajući to na bilo koji način plavim dizelom, pustio da prijedlog izmjena i dopuna zakona o akcizama prođe kroz Savjet ministara, ali očigledno je da je sve zapelo u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH”, pojasnio je Šarović.
On je dodao da je tako nastala pat pozicija, te da ne zna kako će biti rasvijetljena, ali je očigledno da MMF i druge finansijske institucije neće dati novac bez donošenja ovih izmjena zakona, što znači da nema ni investicija od Evropske banke za obnovu i razvoj.