Skupština dioničara Sarajevskog kiseljaka u petak, 10. marta odlučivat će o prijedlogu da ova kompanija bude jamac, odnosno sudužnik za novi kredit kompanije Agrokor.
Agrokor posjeduje oko 80 posto dionica u Sarajevskom kiseljaku.
Iako su svi regionalni mediji izvještavali prethodnih dana o tome, niko nije uspio saznati kod koje banke se diže ovaj kredit, u kojem iznosu niti koja je njegova namjena.
Nekoliko hrvatskih medija je izvijestilo da su tražili od Sarajevskog kiseljaka i Agrokora dodatne informacije o tome ali da nisu dobili odgovore, već samo uvjeravanja da nijedna kompanija neće biti ugrožena.
No, iz onoga što se dešavalo prethodnih dana mogu se izvući neki zaključci.
Kao prvo, dvije vodeće svjetske kreditne agencije, Moody's i Standard&Poor's snizile su kreditni rejting Agrokora.
Sniženje kreditnog rejtinga uzorkovano je lošijim rezultatima u maloprodajnom sektoru (S&P navodi slabiji rezultat Merkatora u Sloveniji) i velikim dugovima, naročito onim prema bankama koji dospijevaju naredne godine. Maloprodajni sektor osim Merkatora obuhvata Konzum i Ideu.
Ovi Agrokorovi trgovinski lanci suočeni su sa slabijim rastom prihoda usljed žestoke konkurencije u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i BiH.
U Smederevu, u Srbiji, Merkatoru su čak bili isključili struju zbog neplaćanja. U Hrvatskoj Lidl i drugi strani igrači uzimaju sve veći dio kolača Konzumu, dok je u BiH Bingo lani preuzeo lidersku poziciju na tržištu.
Osim toga, veliki dugovi bankama i dobavljačima stvaraju sve veći pritisak i otežavaju pristup svježem kapitalu.
Standard&Poor's je zaprijetio da će dodatno sniziti rejting Agrokora “ako se nastavi pad u poslovanju u maloprodaji”.
S druge strane, Agrokorove kompanije koje se bave pićem i hranom stoje odlično. Sarajevski kiseljak uvjerljivi je lider u BiH sa čak 50 posto tržišta flaširane vode, dok Sky Cola zauzima drugu poziciju na tržištu bezalkoholnih gaziranih napitaka.
Jamnica je u 2016. ostvarila neto dobit u iznosu od 305 miliona kuna (80 miliona KM), što je za 10,2 posto više nego u 2015.
Ledo je u 2016. godini ostvarilo neto dobit od 287 miliona kuna (75 miliona KM), 7,6 posto više od dobiti iz prethodne godine.
Dobri rezultati i pozicije na tržištu donose im i dobar kreditni potencijal koji Agrokor, očito, želi iskoristiti kako bi došao do prijeko potrebnog svježeg kapitala.
Dalje sniženje keditnog rejtinga za ovu kompaniju bilo bi prava katastrofa, jer bi joj dodatno otežalo pristup tržištu kapitala i to u trenutku kada mora naći način otplate (ili odgode) velikih dugova koji sazrijevaju naredne godine.
Nedavno su se pojavile i špekulacije o tome da Agrokor razmišlja o prodaji Jamnice pa čak i Sarajevskog kiseljaka kako bi došao do novca. No, vjerovatnije je da će se zasad zadržati na tome da maksimalno iskoristi njihov kreditni potencijal kako bi pokušao prebroditi turbulentni period koji mu predstoji u naredne dvije do tri godine, ali i da će zatražiti pomoć države, o čemu se u Hrvatskoj sve više govori, zaključuje se u analizi poslovnog portala BiznisInfo.
(Autor: BiznisInfo)