Usvajanje zakona o platnim uslugama u Bosni i Hercegovini označava početak najdublje transformacije domaćeg platnog prometa u posljednjih više od dvije decenije – koja bi građanima i privredi mogla donijeti jeftinije, brže i dostupnije transakcije. I dok banke tvrde da su tehnički spremne za promjene i ulazak u SEPA područje, ključni izazovi ostaju u regulatornom okviru i institucionalnoj koordinaciji.
Kako ističe Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, riječ je o reformi koja ima sistemski značaj.
„Usvajanje novog seta finansijskih zakona koji se odnose na platni promet i platne usluge u Federaciji BiH predstavlja najveću reformu platnog prometa još od prelaska platnog prometa sa Zavoda za platni promet na komercijalne banke u periodu 2000/2001. godine“, ističe Mahmuzić.
Otvaranje tržišta i jačanje konkurencije
Ključna promjena koju donosi novi zakon jeste usklađivanje sa evropskom PSD2 direktivom, čime se tržište platnih usluga otvara i za nove aktere – platne institucije, pružaoce usluga iniciranja plaćanja i izdavaoce elektronskog novca.
„Uvođenjem novih pružalaca platnih usluga, pored banaka, stvaraju se preduslovi za jačanje konkurencije u platnom prometu, što bi u konačnici trebalo rezultirati dostupnijim, modernijim i cjenovno povoljnijim platnim uslugama za građane i privredu“, navodi Mahmuzić.
S druge strane, bankarski sektor tvrdi da je već spreman za ovu tranziciju.
„Banke u Bosni i Hercegovini su, bez dileme, operativno i tehnički u velikoj mjeri spremne za reformu platnih usluga i pristup SEPA području“, kaže Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Ipak, dodaje da izazovi dolaze s druge strane.
„Međutim, ključni izazovi nisu primarno na strani banaka. Oni se prije svega odnose na regulatorni i institucionalni okvir“, ističe Ražanica.
Upravo harmonizacija sa EU pravilima, od platnih usluga do sprječavanja pranja novca i digitalne identifikacije, ostaje ključni preduslov za puni efekat reforme.
Ove teme biće u fokusu šeste DDays konferencije, koja 23. aprila u Banjoj Luci okuplja ključne aktere finansijskog sektora s ciljem razmjene iskustava i ubrzanja reformskih procesa.
Kako ističe Saša Grabovac, ekonomista i organizator konferencije, ostvaren je značajan napredak u usklađivanju regulative sa standardima EU, dok banke pokazuju punu spremnost – kako u tehničkom, tako i u kadrovskom smislu.
“Dodatni zamah tržištu daju i novi akteri u sektoru platnih usluga. Očekujemo brz napredak u ovoj oblasti, na korist svih građana i privrede u BiH“, kaže Grabovac.
SEPA kao sljedeći korak
Reforma platnih usluga direktno je povezana s ambicijom Bosne i Hercegovine da postane dio jedinstvenog evropskog platnog prostora – SEPA-e. To bi, kako ističe Mahmuzić, donijelo konkretne koristi i građanima i privredi.
„Pridruživanje BiH SEPA području plaćanja donijet će značajne koristi u vidu brže realizacije prekograničnih platnih transakcija i nižih naknada za korisnike platnih usluga“, naglašava on.
Poseban efekat očekuje se kod doznaka iz inostranstva, gdje će građanima biti omogućeno jednostavnije, efikasnije i povoljnije primanje sredstava, kao i lakša elektronska plaćanja.
„Privrednim subjektima bit će olakšano poslovanje sa inostranstvom, s obzirom na standardizirani sistem plaćanja i niže troškove transakcija, čime se jača konkurentnost domaćih preduzeća na evropskom tržištu“, dodaje Mahmuzić.
Ražanica potvrđuje da banke već imaju potrebnu infrastrukturu.
„Ključno je ubrzati regulatorne reforme i osigurati koordinaciju između svih relevantnih institucija. Banke su spremne da budu partner u tom procesu i već aktivno učestvuju kroz Udruženje banaka BiH. Drugim riječima, tehnološki smo blizu, ali je sada fokus na harmonizaciji sistema sa EU“, ističe Ražanica.
Digitalizacija: Napredak uz regulatorna ograničenja
Digitalna transformacija banaka već daje rezultate – od efikasnijih procesa do boljeg korisničkog iskustva. Ipak, obje strane saglasne su da puni potencijal još nije dostignut.
Ražanica ukazuje na ključna ograničenja.
„Zakonski okvir još uvijek ne prati u potpunosti tempo tehnoloških promjena, posebno kada govorimo o digitalnoj identifikaciji, video identifikaciji i elektronskom potpisu. Bez toga, puni potencijal digitalnih usluga ostaje neiskorišten“, kaže on.
Osim regulative, problem predstavlja i fragmentiranost tržišta i nedovoljna interoperabilnost sistema, što usporava razvoj naprednih rješenja poput instant plaćanja i otvorenog bankarstva.
Za Ražanicu rješenje leži u daljnjem unapređenju regulatornog okvira, jačanju saradnje banaka i fintech kompanija, kao i kontinuiranom unapređenju korisničkog iskustva, koje sve više diktiraju globalni tehnološki standardi.
Ražanica dodatno naglašava da je upravo regulativa ključni faktor ubrzanja:
„Ako bih morao izdvojiti jedan faktor, bila bi to regulativa. Ne zato što je ona najvažnija u apsolutnom smislu, nego zato što je najčešće usko grlo“, dodaje.
Elektronski novac otvara prostor fintechu
Uz Zakon o platnim uslugama u FBiH, paralelno je usvojen i Zakon o elektronskom novcu, koji bi dodatno proširio tržište i otvorio prostor novim poslovnim modelima.
Mahmuzić pojašnjava da će elektronski novac moći izdavati banke, mikrokreditna društva i specijalizovana društva za e-novac, uz jasno definisane uslove poslovanja i zaštite korisnika.
„Usvajanjem Zakona o elektronskom novcu stvaraju se preduslovi za dalji razvoj usluga izdavanja elektronskog novca i njegovog korištenja za obavljanje platnih usluga“, navodi on.
Ova dva zakona, dodaje, treba posmatrati zajedno, jer zajednički otvaraju tržište.
„Usvajanjem ovih zakona otvara se prostor za uključivanje trećih strana, fintech kompanija i investitora, uz obavezu poštovanja pravila sigurne komunikacije“, navodi Mahmuzić.
Time BiH ulazi u fazu razvoja sličnu onoj kroz koju su prošla razvijenija evropska tržišta – gdje banke više nisu jedini pružaoci finansijskih usluga.
Stabilan bankarski sektor uz umjeren rast
Uprkos geopolitičkim i makroekonomskim izazovima, osnovni pokazatelji bankarskog sektora ostaju stabilni. Očekivanja za naredni period su umjerena, ali pozitivna.
„Očekuje se umjeren rast kreditne aktivnosti, odnosno dinamika usporediva s prethodnom godinom. Očuvana stabilnost i povjerenje u bankarski sistem trebali bi doprinijeti nastavku rasta depozita“, kaže Mahmuzić.
Dodaje i da bi kamatne stope mogle ostati stabilne.
„Postojeća ravnoteža između kredita i depozita, uz uvažavanje svih relevantnih okolnosti koje bi mogle obilježiti tekuću godinu, ukazuje na visoku vjerovatnoću zadržavanja kamatnih stopa na nivou približno jednakom onom iz prethodnih nekoliko godina“, poručuje Mahmuzić.
Istovremeno, banke sve više ulažu u sigurnost, prelazeći sa reaktivnog na proaktivan pristup. Kako ističe Ražanica, cyber sigurnost je danas pitanje cijelog ekosistema – od regulatora do korisnika.
Sve ovo pokazuje da je sektor stabilan, ali pred najdubljim promjenama u posljednjih 20 godina.
