Referentni prinosi američkih državnih obveznica porasli su na dvogodišnje maksimume, a berzanski indeksi su oslabili dok su se trgovci pripremali za pooštravanje monetarne politike FED, koje su najavljene kako bi se suzbio rast inflacije.
Fjučersi berzanskih indeksa Dow Jones, S&P500, Nasdaq i Russell 2000, kao i evropske akcije blago su se oporavili od gubitaka prethodnog dana, što je dovelo do povećanja prihoda na obveznice, prenosi Investing. Dolar je oslabio, dok je zlato poskupilo, prenosi Biznis.rs.
Rast prinosa na državne obveznice uticao je na pad vrijednosti američkih i evropskih tehnoloških akcija, dok je slabljenje vrijednosti dionica banke Goldman Sachs dovelo do pada vrijednosti američkih banaka, nakon što je FED usporio otkup imovine u novembru, prenosi Nasdaq.
Dvogodišnji prinosi na obveznice Trezora, koji prate kratkoročna očekivanja visine kamatnih stopa porasli su na više od jedan odsto prvi put od februara 2020. godine, jer trgovci očekuju nove mjere FED koje će učvrstiti labavu monetarnu politiku.
Istovremeno, troškovi pozajmljivanja za njemačku vladu nastavili su da rastu u srijedu, pri čemu je referentni desetogodišnji prinos na obveznice pozitivan prvi put od maja 2019. godine. Dosadašnji negativni prinosi značili su da su investitori efektivno plaćali njemačkoj vladi da joj pozajme novac, prenosi CNBC.
Evropska centralna banka (ECB) trenutno zaostaje na putu normalizacije u poređenju sa FED i Bankom Engleske, ali rastuća inflacija i širi potezi na globalnom tržištu obveznica sada su doprinijeli da prinosi budu pozitivni. Inflacija u eurozoni dostigla je novi rekord u decembru, što je pokrenulo pitanja o monetarnoj politici ECB.
Centralna banka saopštila je prošlog mjeseca da će smanjiti obim svog mjesečnog otkupa imovine, ali je obećala da će nastaviti sa podsticajima tokom 2022. godine.
Politika centralnih banaka u vremenima finansijske nestabilnsoti obično otkupljuju državne obveznice smanjujući njihove prinose, čime se snižavaju troškovi zaduživanja.
