Sve je više halal certificiranih preduzeća u BiH, koja su potvrda standarda u kompletnom lancu proizvodnje, ali i garancija zdravstvene sigurnosti hrane. Sve je veća i potražnja za proizvodima s halal oznakom.
Mesna industrija Madi iz Tešnja za svoje proizvode po halal standardu prema šerijatskim propisima koristi domaću sirovinu od njive do trpeze. Oko 600 zaposlenih uz 150 kooperanata čini tim ove kompanije, javlja FTV.
“Očekujemo da će potražnja za halal proizvodima biti sve veća jer humani odnos prema životinjama koji zagovara EU je predviđen u halalu”, kaže Edin Jabandžić, direktor Madija.
U tuzlanskoj kompaniji Menprom koja u proizvodnji također primjenjuje halal standarde zaposleno je 170 osoba. Za njihovim proizvodima sve veća je potražnja u trgovačkim lancima, ali i tržištu islamskih zemalja.
“Što se tiče proizvodnje mesa, životinje su zaklane prema halal standardu, a začini i aditivi ne smiju sadržavati zabranjene sastojke, kao ni materijali za pakovanje i punjenje”, navodi Alija Šehović, kaže direktor proizvodnje mesne industrije Menprom.
Rastući trend proizvodnje halal mesa u BiH niko od nadležnih ozbiljnije ne prati.
“U 2016. bh. certificirane halal kompanije ostvarile su prihod od milijardu 918 miliona KM, od toga 51% su prihodi mesne industrije. Što se tiče analitike niko ne zna koji je prihod ostvaren na domaćem, a koji na ino tržištu”, ističe Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete.
Za dobijanje halal certifikta potrebno je zadovoljiti odgovarajuće tehnološke i sanitarne zahtjeve u proizvodnji i preradi mesa.
“Obaveza je da životinja bude zdrava i živa u trenutku klanja i da se u klanje vrši jednom za svaku životinju s prednje strane vrata i da smrt nastupi iskrvarenjem, a ne upotrebom predmeta za omamljivanje i da se izazove smrt”, pojašnjava Sakić.
“Nije dovoljno kada je proizvodnja mesa u pitanju okrenuti pile prema Kibli i zaklati ga bez odsijecanja glave i izvršiti obaveze koje spadaju u vjerski dio obreda, već znati i kako je pile došlo tamo gdje se kolje. Isto to se odnosi i prema konzumnom jaju”, naglašava prof. dr. Abdulah Gagić, šef Centra za peradarstvo Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
Sve veća potražnja za halal proizvodima na tržištu Turske i zaljevskih zemalja, ohrabruje domaće proizvođače. Veliki potencijal je i na tržištu EU-a, na kojem ima oko 20 miliona konzumenata halal proizvoda.
(Federalna televizija)
