Evropskim bankama u sljedeće tri godine prijeti do 800 milijardi eura gubitaka po kreditima i smanjenje prihoda za 30 milijardi eura zbog posljedica koronavirusa.
Prema osnovnom scenariju, kojim se predviđa spor ekonomski oporavak i izostanak drugog zatvaranja ekonomija u većini država, procjene govore da će se loši krediti popeti na 400 milijardi eura.
To je 2,5 puta viši nivo nego prije tri godine.
S druge strane, prema lošijem scenariju, koji uključuje ozbiljne razmjere drugog vala pandemije, ove brojke bi se udvostručile, a udio loših kredita evropskih banaka bi dostigao 10 posto ukupnog kreditnog portfelja.
– Iako nije vjerovatno da će pandemije donijeti vrlo teške posljedice bankarskom sektoru, veliki broj banaka naći će se u nezavidnom položaju sa vrlo slabim povratima – kaže Kristijan Edelman, jedan od direktora za analize evropskog sektora finansijskih usluga u “Oliver Vajmanu”, piše Financial Times.
Dodaje da će to rezultirati averzijom banaka prema riziku kada je kreditiranje u pitanju.
U tekstu se podsjeća da su evropske banke prošle kroz težak period oporavka od prošle finansijske krize 2008. godine, i da su više od jedne decenije imale slabašnu profitabilnost usljed velike konkurencije na tržištu.
Evropske banke su u prosjeku, kako se napominje, upola manje profitabilne od američkih.
Pet najvećih banaka iz SAD-a već je pripremilo 55 milijardi dolara za potencijalne gubitke po kreditima tokom prvog polugodišta ove godine, prenosi portal Poslovni.hr.
Pandemija COVID-19 će se negativno odraziti i na prihode evropskih banaka, prvenstveno zbog dugoročno izuzetno niskih kamatnih stopa.
Prihodi bi, nakon očekivanih gubitaka po kreditima, mogli ove godine pasti za 180 milijardi eura na 385 milijardi eura, čak i ako se drugo zatvaranje izbjegne.
Oporavak na prošlogodišnju se ne očekuje prije 2022. godine, kada će prihodi od 535 milijardi i dalje biti za 30 milijardi eura niži, procjenjuju u “Oliver Vajmanu” .
Prognoziraju također da će se neto prihod od kamata iduće godine spustiti za 8% u odnosu na lanjski nivo, te da će to posebno pogoditi banke koje nemaju investiciono bankarstvo ili upravljanje imovinom, prenio je Avaz.
