Kompanija Pretis Vogošća prebačena je na rizični segment trgovanja na Sarajevskoj berzi a vrijednost njenih dionica je u slobodnom padu.
Ovo je, između ostalog, posljedica činjenice da Pretis nije dostavio izvještaj o poslovanju za prvu polovinu godine, kako to nalažu pravila Sarajevske berze, piše BiznisInfo.ba.
Podsjetimo da je trgovanje dionicama Pretisa jedno vrijeme bilo suspendovano, a kompanija je imala rok do 8. septembra da dostavi izvještaj.
No, kako to nije učinila, prebačena je na dio slobodnog tržišta ST3 koji je predviđen za emitente koji neredovno ili nikako ne ispunjavaju propisane obaveze u pogledu izvještavanja na tržištu vrijednosnih papira. Nakon toga je trgovina nastavljena, ali uz znatno veći rizik za investitore.
– Investiranje u dionice ovakvih kompanija može biti vrlo rizično, budući da ne postoje osnovni finansijski pokazatelji niti informacije o poslovanju na osnovu kojih je moguće odrediti njihovu tržišnu cijenu. Stoga se investitori pozivaju na pojačan oprez prilikom trgovine ovim vrijednosnim papirima – navodi se u definiciji ST3 segmenta tržišta.
Podsjetimo da je većinski vlasnik Pretisa Federacija BiH sa 51 posto dionica, dok američki Regulus Global drži 41,5 posto vlasništva.
Od lidera do problema
Kompanija Pretis iz Vogošće postala je posljednjih godina lider bh. namjenske industrije te jedna od najbrže rastućih kompanija cijele domaće ekonomije.
Pretis je u prošloj godini imao ukupne prihode od čak 153,8 miliona maraka. Prihodi su skoro utrostručeni u dvije godine u kojima je ova kompanija namjenske industrije doživjela nevjerovatnu ekspanziju. Zarada, odnosno dobit kompanije lani je bila 38,6 miliona maraka, skoro četiri puta više nego godinu ranije kada je iznosila oko 11 miliona KM.
Dionica Pretisa početkom ove godine je bila 12 KM, dok je u junu dostigla vrijednost od čak 70 maraka. To znači da je u toku godine do kraja juna njena vrijednost porasla za skoro šest puta.
No, od tada su dionice u slobodnom padu pa je sada njihova vrijednost spala na samo 53 KM po dionici. To znači da je ukupna tržišna vrijednost kompanije pala sa oko 300 miliona KM krajem juna na oko 225 miliona maraka koliko danas iznosi.
Dokumenti otkrili tamnu stranu
Pretis je krenuo i sa agresivnom kampanjom širenja proizvodnje pa je kupljena parcela u Tuzli na kojoj kompanija namjerava graditi još jednu fabriku, uz širenje kapaciteta i modernizaciju proizvodnje u sarajevskom pogonu.
No, dokumenti koji su ljetos isplivali u javnost pokazuju da situacija u Pretisu nije sjajna, odnosno da su veliki uspjeh pratili i zabrinjavajući trendovi unutar kompanije u vidu spore realizacije ugovora i velikih dugovanja.
Dokumenti su pokazali da se Pretis nalazi u izuzetno teškoj finansijskoj i operativnoj krizi, s više od 350 miliona KM obaveza, potrošenim avansima, nedostatkom materijala, velikim pritiskom kupaca, narušenim ugledom i indicijama o ranijem prikrivanju stvarnog stanja. Nova uprava zatražila je hitnu institucionalnu podršku, reviziju poslovanja i strateški plan za izlazak iz krize.
Na listi najvećih izvoznika
Pretis je u međuvremenu ušao na listu deset najvećih bh. izvoznika prema podacima za prvu polovinu godine i plasirao se na sedmo mjesto.
Prema kasnijim podacima koji obuhvataju prvih devet mjeseci, i dalje je na listi ali je pao na desetu poziciju.
Ključne činjenice o Pretisu
Naziv kompanije: Pretis d.d. Vogošća
Djelatnost: Namjenska industrija – proizvodnja municije i eksploziva
Većinski vlasnik: Vlada Federacije BiH (51%)
Manjinski vlasnik: Regulus Global (SAD) – 41,5%
- Prihodi (2024): 153,8 miliona KM
- Dobit (2024): 38,6 miliona KM
- Rast prihoda u 2 godine: +200%
Tržišna vrijednost (jun 2025): ~300 miliona KM
Tržišna vrijednost (oktobar 2025): ~225 miliona KM
Cijena dionice:
- Januar 2025: 12 KM
- Jun 2025: 70 KM
- Oktobar 2025: 53 KM
Status na berzi: Prebačen na ST3 – rizični segment Sarajevske berze
- Razlog: Nedostavljanje polugodišnjeg izvještaja o poslovanju
- Posljedica: Povećan rizik za investitore, pad vrijednosti dionica
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
