S ulaskom Hrvatske u eurozonu, građani bi mogli očekivati niže kamatne stope po novim i kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu, zahvaljujući smanjenim rizicima, prije svega valutnom, a oni koji imaju ugovorene kredite s fiksnim kamatama moći će ih refinansirati budu li im novi uvjeti povoljniji.
Ovih dana aktualno je pitanje kretanja kamatnih stopa po kreditima građana idućih godina, s obzirom da se u nekom razdoblju očekuje početak normalizacije monetarne politike Evropske centralne banke uslijed rasta inflacije. Posebno će oni koji imaju kredite uz varijabilnu kamatnu stopu pomno pratiti razvoj te situacije.
Istodobno, Hrvatska se priprema za ulazak u europodručje, a datum ulaska planiran je za početak 2023. godine. Uvođenje eura imat će povoljan utjecaj na cijenu novca i kamate na kredite, jer će ulazak u eurozonu smanjiti premije rizika za zemlju. Tako agencija Fitch već navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, što utječe na pad premije rizika, a onda i kamate.
Banke u Hrvatskoj u načelu u ponudi već sad imaju nešto niže kamatne stope na eurske kredite od onih na kunske. Također, kamatne stope na novoodobrene eurske i kunske kredite trenutno su vrlo blizu.
Po podacima HNB-a, na primjer, prosječna kamatna stopa za nove stambene kredite u kunama ugovorene u avgustu ove godine iznosila je 2,86 posto, dok je za eurske kredite u prosjeku bila 2,71 posto.
Tako mala razlika u kamatnim stopama u znatnoj mjeri je posljedica napretka prema uvođenju eura, ističu iz HNB-a, jer utjecaj uvođenja eura na kamatne stope nije koncentriran u samom trenutku uvođenja eura, nego se postupno počinje materijalizirati i prije njega.
Za dužnika neće više biti valutnog rizika
Nakon ulaska u eurozonu, razumljivo, u ponudama banaka više neće postojati kunski krediti, već samo eurski.
Tada više neće postojati valutni rizik za dužnika, navode iz HNB-a. Višu rizičnost sada dužnici plaćaju višom kamatnom stopom na kunske kredite.
Kod postojećih kredita situacija je složenija. S ulaskom u eurozonu, naime, povoljnog učinka uvođenja eura ne bi trebalo biti na kredite odobrene uz fiksnu stopu ili uz varijabilnu stopu vezanu uz Euribor, već bi on mogao biti vidljiv samo kod kredita odobrenih uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) i to ne u samom trenutku uvođenja eura, nego postupno, djelomično čak i prije samog uvođenja eura, ističu iz središnje banke.
Kod postojećih kredita uz fiksnu kamatnu stopu ili varijabilnu vezanu uz Euribor građani će tako sami donositi odluke o refinansiranju svojih postojećih obveza budu li uvjeti financiranja u bankama, odnosno kamatne stope povoljnije nego što su ih ranije ugovorili.
Inače, po podacima HNB-a, krajem avgusta ove godine ukupno je građanima bila odobrena 141 milijarda kuna kredita, pri čemu je 39 posto bilo odobreno uz varijabilne kamatne stope, 8 posto uz stope fiksne u razdoblju do tri godine, 15 posto uz fiksne stope u razdoblju duljem od 3 godine a kraćem od dospijeća, te 38 posto kredita uz fiksnu kamatnu stopu.
Kunskih kredita na kraju avgusta bilo je 78 milijardi kuna, pri čemu je 33 posto imalo varijabilnu kamatnu stopu, 52 posto fiksnu, dok je 5 posto imalo stope fiksne u razdoblju do tri godine, a 10 posto fiksne stope u razdoblju dužem od 3 godine a kraćem od dospijeća.
Hina
