Zdravstveni sistemi širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, suočavaju se s nedostatkom zdravstvenog kadra, rastućim potrebama pacijenata i sve izraženijom potrebom redefiniranja uloge farmaceuta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
O globalnim promjenama koje oblikuju budućnost farmaceutske profesije razgovarali smo s Paulom Sinclairom, predsjednikom Međunarodne farmaceutske federacije (FIP), organizacije koja predstavlja više od 5,5 miliona farmaceuta širom svijeta i usmjerava razvoj farmacije kroz praksu, nauku i obrazovanje.
FIP je, zajedno s Komorom magistara farmacije, bio suorganizator međunarodnog Samita apotekara održanog nedavno u Sarajevu, gdje su otvorena važna pitanja budućnosti profesije i njene uloge u savremenim zdravstvenim sistemima.
Nedostatak kadra
„Nije tajna da se svijet već godinama suočava s nedostatkom zdravstvenog kadra,“ kazao je Sinclair, naglašavajući da je ovaj izazov prepoznat i od Svjetske zdravstvene organizacije. Dodatni problem, kako ističe, predstavlja pogrešna percepcija uloge zdravstvenih profesionalaca, posebno farmaceuta, koji se često posmatraju kao zamjenjiv kadar, iako njihova stručnost i obim djelovanja zahtijevaju jasno i sistemsko prepoznavanje.
Prema njegovim riječima, uloga FIP-a ogleda se u jačanju globalnog zdravlja kroz unapređenje farmaceutske prakse, edukacije i nauke, ali i kroz razvoj konkretnih programa i alata koji državama omogućavaju unapređenje zdravstvenih sistema. Poseban fokus stavlja se na nova područja poput samonjege, zdravstvene pismenosti i specijalizirane prehrane, koja sve više postaju integralni dio savremene farmaceutske prakse.
„Farmaceutska profesija prolazi kroz jasnu transformaciju – od izdavanja lijekova ka direktnoj brizi o pacijentima,“ istakao je Sinclair.
Ova transformacija podrazumijeva aktivnije uključivanje farmaceuta u liječenje hroničnih bolesti, upravljanje terapijama i prevenciju bolesti. Farmaceuti danas direktno utiču na uspjeh terapije i smanjenju pritiska na bolnički sistem. „Farmaceuti su jedan od najdostupnijih zdravstvenih resursa i njihov puni potencijal tek treba biti iskorišten,“ dodao je.
Digitalizacija i razvoj
Savremeni zdravstveni sistemi sve više integrišu farmaceute u multidisciplinarne timove, gdje aktivno učestvuju u donošenju terapijskih odluka i optimizaciji liječenja. Paralelno s tim, digitalizacija i razvoj telefarmacije otvaraju nove mogućnosti za proaktivnu i personaliziranu brigu o pacijentima.
Ipak, za dalji razvoj farmaceutskih usluga, kako naglašava Sinclair, ključno je njihovo formalno prepoznavanje kao pružalaca primarne zdravstvene zaštite. To podrazumijeva zakonsko proširenje nadležnosti, uključivanje u nacionalne zdravstvene strategije i veći klinički angažman, uključujući propisivanje terapije, vakcinaciju i preventivne programe.
„Glavni izazovi danas su nedostatak kadra, finansijski pritisci i sve veća kompleksnost terapija,“ upozorio je Sinclair.
Dodatno, rastući obim posla, nedovoljna sistemska podrška i fragmentiranost zdravstvenih sistema ograničavaju puni doprinos farmaceuta. Problemi u lancima snabdijevanja i nestašice lijekova dodatno komplikuju situaciju, posebno u zemljama sa ograničenim resursima.
Sinclair posebno ističe da zemlje poput Bosne i Hercegovine imaju značajan potencijal kroz međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava. Kroz FIP projekte, državama se omogućava uporedna analiza vlastitih sistema, identifikacija slabosti i implementacija efikasnih rješenja, uz poseban naglasak na uključivanje farmaceuta u donošenje zdravstvenih politika na nacionalnom nivou.
Zaključno, možemo reći da budućnost farmacije leži u jačanju profesionalne uloge i većoj integraciji u zdravstvene sisteme. Za Bosnu i Hercegovinu to predstavlja priliku za modernizaciju sistema, unapređenje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, te pozicioniranje kao relevantnog partnera u međunarodnim zdravstvenim inicijativama.
