Općinski sud u Sarajevu donio je u decembru 2022. rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje da li postoje uslovi za otvaranje stečajnog postupka nad privrednim subjektom GP “ŽGP” d.d. Sarajevo, ul. Blažuj br.44, Ilidža, izvještava BiznisInfo.ba.
Za privremenog stečajnog upravnika imenuje se Besim Hamidović iz Sarajeva.
Naime, u septembru je ovome sudu podnijet prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. U prijedlogu je navedeno da su predlagači bili uposlenici u GP “ŽGP” d.d. Sarajevo.
Nekima je prestao radni odnos zbog penzionisanja, a doprinosi nisu izmireni, da je nekima prestao radni odnos “samovoljom uprave” GP “ŽGP” d.d. Sarajevo, dok je većini radni odnos prestao na način da su dobili otkaz u GP “ŽGP” d.d. Sarajevo i “bez pitanja i bez ikakvog osnova”, pod prijetnjom otkaza su prebačeni u preduzeća PONT d.o.o. Sarajevo, BOSSIL d.o.o. Vitez, L.KW -SERVIS d.o.o. Vitez i dr, stoji u prijedlogu.
Pročitajte još:
- U malom bh. mjestu gasi se jedna firma za drugom
- Domaća firma gradi veliku fabriku i tržni centar, radnicima digli plate
- Osiguran je novi investicioni ciklus od 3,6 milijardi KM za Koridor 5C kroz BiH
- Ovo je lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini
- Dok mnogi napuštaju BiH, ovaj biznismen je doselio i donio kapital
U prijedlogu se dalje navodi da je nesporno da u GP “ŽGP” d.d. Sarajevo sa sjedištem u Blažuju radi manji broj uposlenika, uglavnom administracija, te da je kontakt sa upravom društva i administracijom nemoguć, a da su predlagatelji podvrgnti svakom vidu šikane, pritiska i dr.
Predlagatelji su, imajući u vidu čl. 6. Zakona o stečaju posebno naglasili da je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno, te da je evidentno i nesporno da je više od jedne godine žiro-račun blokiran tj. da je GP “ŽGP” d.d. platežno nesposoban.
Također je istaknuto da GP “ŽGP” d.d. Sarajevo ne izmiruje, niti je izmirio poreze i obaveze unazad 5 (pet) i više godina, tako da oni koji su dobili otkaz ne mogu u penziju, a da Uprava GP “ŽGP” d.d. zajedno sa vlasnicima i direktorima preduzeća “izvlači” iz GP “ŽGP”-a osnovna sredstva, sve mašine, prevozna sredstva i dr., te da zatim, ono što je bilo u vlasništvu GP “ŽGP-a” d.d. od nekretnina, prodaje i da predlagatelji smatraju da su to štetni ugovori i da se tako nanosi direktna šteta društvu i uposlenicima.
Smatraju da se iz iznesenog vidi da postoje nesporno osnovani razlozi za otvaranje stečajnog postupka, posebno što je privredno društvo nelikvidno, odnosno nije u stanju izvršiti dospjele obaveze u smislu člana 6. Zakona o stečaju, te su predložili da sud donese odluku o otvaranju stečajnog postupka imajući u vidu član 15. Zakona o stečaju (Načelo hitnosti).
Šta je dosad utvrđeno
Na ročištu održanom dana 17.11.2022. godine radi saslušanja stečajnog dužnika, punomoćnik stečajnog dužnika je izjavio da prema podacima koje je dobio od Uprave društva stečajni dužnik ima nekih izmirenih dugovanja cca 2.000.000 KM prema Poreznoj upravi sa kojom je 2012. godine zaključen Sporazum o izmirenju na period od 60 mjeseci, a kojim su obuhvaćene obaveze u 2017. godine, a kako se sporazum nije ispoštovao u periodu prekida proizvodnje uzrokovanom pandemijom Corona virusa, a obaveze su se nagomilavale.
Stečajni dužnik je pokušao sa Poreznom upravom potpisati novi sporazum kojim bi bile obuhvaćene neizmirene obaveze iz Sporazuma iz 2019. godine, kao i nove obaveze nastale tokom 2020. i 2021. godine, ponudivši adekvatan koleteral, ali je Porezna uprava to odbila, tako da je tokom 2021. godine došlo do blokade svih računa dok je paralelno u tom periodu zbog prekida svih ugovora o izvođenju radova došlo i do viška radnika kojim je ponuđeno da pređu u druge firme u kojima stečajni dužnik posluje, te su radnicima ugovori o radu prestali.
Dalje je istaknuo da prema podacima koje je dobio od Uprave društva trenutno su zaposlena dva radnika prema kojima nema dugovanja za neto plate, dok je što se tiče plaća punomoćnik stečajnog dužnika izjavio da koliko je njemu poznato plaće su uredno isplaćivane, ali nisu doprinosi, kao i da prema podacima koje je dobio od Uprave društva postoje dugovanja prema dobavljačima u iznosu od preko 2.000.000 KM, što je sve evidentirano kroz poslovne knjige stečajnog dužnika, a što će detaljno utvrditi stečajni upravnik.
Punomoćnik stečajnog dužnika je potvrdio da prema podacima koje je dobio od Uprave društva trenutno postoji zaključen ugovor između stečajnog dužnika i BBI po osnovu ugovora o dugoročnom finansijskom partnerstvu od 10.12.2019. godine na iznos od 3.800.000 KM od čega je vraćen dio u iznosu od 500.000 KM, a preostali iznos duga je oko 3.300.000 KM, kao i da postoji potraživanje od Vlade ZE-DO Kantona u iznosu od 126.154,85 KM na ime glavnice bez kamata, po osnovu izvršne i pravosnažne presude, a da mu nisu poznate informacije da li ima drugih sudskih postupaka kao i eventualnih potraživanja u ovom trenutku.
U odnosu na postojanje imovine, punomoćnik stečajnog dužnika je potvrdio da prema podacima koje je dobio od Uprave društva stečajni dužnik od pokretne imovine posjeduje cca 20 vozila, i da su sva evidentirana u MUP KS, a što će svakako utvrditi sud, odnosno stečajni upravnik, dok je u pogledu nekretnina izjavio da je stečajni dužnik vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj 334 k.o. Poriječanin i da je na njima bio upisan teret, odnosno hipoteke po osnovu kredita prema bivšoj Sberbanci, a sada ASA banci i prema Privrednoj banci, a obzirom da su navedeni krediti izmireni to je mišljenja da je postupak brisanja tereta u toku.
Našavši da se u konkretnom slučaju radi o dopuštenom prijedlogu, a radi utvrđenja da li postoji stečajni razlog i da li postoje svi uslovi za otvaranje stečajnog postupka, te imajući u vidu činjenicu da je stečajni dužnik uplatio predujam za pokriće troškova prethodnog postupka, sud je donio odluku kao u izreci, primjenom člana 61. Zakona o stečaju.
Dužnosti stečajnog upravnika
Privremeni stečajni upravnik dužan je odmah po prijemu rješenja o imenovanju preduzeti radnje utvrđene odredbom člana 63. Zakona o stečaju, a naročito:
- obezbijediti imovinu dužnika i starati se o istoj,
- ima ovlašćenja da uđe u poslovne prostorije dužnik i provede neophodne radnje,
- utvrditi da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i vođenje stečajnog postupka,
- utvrditi imovinu stečajnog dužnika odnosno šta čini stečajnu masu,
- ispitati da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove stečajnog postupka,
- utvrditi da li se poslovanje stečajnog dužnika može u cjelini ili djelimično nastaviti u toku prethodnog postupka i uraditi kontrolu poslovanja stečajnog dužnika,
- kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, dostaviti izjašnjenje da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
Privremeni stečajni upravnik je dužan podnijeti izvještaj u roku od 30 dana od dana imenovanja u kojem će izvjestiti o poduzetim radnjama i iznijeti svoje stručno mišljenje o zatečenom stanju.
Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika privremeno se obustavljaju. Izlučna i razlučna prava povjerioci ne mogu ostvarivati u prethodnom postupku.
Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, ŽGP je najstarija građevinska kompanija u BiH. Nakon rata je privatizovana.