Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva rekla je u nedjelju da su rizici za finansijsku stabilnost porasli i pozvala na nastavak opreza iako su dionice naprednih ekonomija smirile tržišni stres.
Direktorica MMF-a ponovila je svoje mišljenje da će 2023. biti još jedna godina puna izazova, s globalnim rastom koji će se usporiti na ispod 3% zbog ožiljaka od pandemije, rata u Ukrajini i monetarnog stezanja.
Čak i uz bolje izglede za 2024., globalni rast ostaće znatno ispod svog istoorijskog prosjeka od 3,8%, a ukupni izgledi ostaju slabi, rekla je na Kineskom razvojnom forumu, prenio je SEEbiz.
MMF, koji je ove godine predvidio globalni rast od 2,9 posto, trebao bi sljedećeg mjeseca objaviti nove prognoze.
Georgieva je rekla da su kreatori politike u naprednim ekonomijama odlučno odgovorili na rizike finansijske stabilnosti nakon kolapsa banaka, ali čak i u tom slučaju potreban je oprez.
“Dakle, nastavljamo pomno da pratimo razvoj događaja i procjenjujemo potencijalne implikacije na globalnu ekonomsku perspektivu i globalnu finansijsku stabilnost”, rekla je, dodajući da MMF posvećuje veliku pažnju najugroženijim zemljama, posebno zemljama s niskim prihodima i visokim nivoima duga.
Takođe je upozorila da bi geoekonomska fragmentacija mogla podijeliti svijet na suparničke ekonomske blokove, što bi rezultiralo “opasnom podjelom koja bi sve učinila siromašnijima i manje sigurnima”.
Georgieva je rekla da snažan ekonomski oporavak Kine, s projektovanim rastom BDP-a od 5,2% u 2023., nudi određenu nadu za svjetsku ekonomiju, pri čemu se očekuje da će Kina činiti oko jednu trećinu globalnog rasta u 2023.
MMF procjenjuje da svako povećanje rasta BDP-a od 1 procenta u Kini rezultira povećanjem rasta od 0,3 procenta u drugim azijskim ekonomijama, rekla je.
Pozvala je kreatore politike u Kini da rade na povećanju produktivnosti i rebalansu ekonomije od ulaganja prema trajnijem rastu podstaknutom potrošnjom, uključujući kroz tržišno orijentirane reforme kako bi se izjednačili uslovi za igru između privatnog sektora i kompanija u državnom vlasništvu.
Takve bi reforme mogle podići realni BDP za čak 2,5% do 2027. i za oko 18% do 2037., rekla je Georgieva.
Rekla je da bi ponovno uravnoteženje kineske ekonomije takođe pomoglo Pekingu da postigne svoje klimatske ciljeve, jer bi prelazak na rast vođen potrošnjom ohladio potražnju za energijom, smanjio emisije i ublažio pritiske na energetsku sigurnost.
Time bi se, rekla je, mogla smanjiti emisija ugljen-dioksida za 15% u sljedećih 30 godina, što bi rezultiralo padom globalne emisije od 4,5% u istom razdoblju.
