Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine poziva zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta FBiH da usvoje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH u interesu radnika i očuvanja radnih mjesta, poslodavaca, privrede i društva u cjelini.
Zakon bi se primjenjivao samo u slučajevima kada nadležna institucija FBiH, u skladu sa ustavnim ovlastima, proglasi stanje nesreće u FBiH i dok traju vanredne okolnosti izazvane tim stanjem, odnosno, jedan period nakon njegovog formalnog zaključenja. Tako da nema mogućnosti da poslodavci utiču na tu odluku.
U zemljama Evropske unije i regiona postojeće radno zakonodavstvo je raguliralo radne odnose tokom vanrednog stanja. Nažalost, postojeći Zakon o radu FBiH ne definira radne odnose tokom stanja nesreće, stoga su nephodne njegove izmjene i dopune.
Sada je pravo vrijeme za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH, jer se zakoni donose prije nego što nastupi kriza. A posljedice neuređenih radnih odnosa u vremenu proglašenog stanja nesreće, bili smo u prilici vidjeti tokom marta, aprila i maja, kada se broj otkaza radnicima po danu mjerio hiljadama, navode u Udruženju poslodavaca FBiH.
Predloženi Zakon usklađen je sa konvencijama Međunarodne organizacije rada, kao i Europskom socijalnom poveljom te drugim međunarodnim aktima koje je ratifikovala BiH. Usklađene u i sa najvišim standardima zaštite prava radnika.
Praksa i iskustvo viskorazvijenih zemalja je pokazala da liberalizacija radnog prava, što je intencija predloženog Zakona, doprinosi povećanju broja zaposlenih i povećanju plaća.
Tekst izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH usaglašen je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, kada su uvaženi svi prijedlozi i zahtjevi sindikata. Šta više, nakon usaglašavanja teksta, a pod pritiskom sindikata, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u cijelosti izbacilo i promijenilo tri člana.
Predloženim Zakonom nisu mijenjane odredbe koje govore o potrebi prethodne saglasnosti ili konsultacija sa vijećem uposlenika ili sindikatom.
Rad od kuće, kako je predložen u ovom Zakonu, nije kazna nego privilegija za radnike, a sigurno je nešto što će u naredne dvije do tri godine postati pravilo i način rada gdje god je to moguće.
Šta je problematično u činjenici da radnik bude upućen na godišnji odmor kada ne može raditi, mimo volje poslodavca, a tokom trajanja godišnjeg odmora prima iznos pune plaće i sjedi kod kuće. I nakon nekoliko mjeseci ponovo, na vlastiti zahtjev može otići na godišnji odmor, koji će mu, također, biti plaćen.
Skraćeno radno vrijeme je rješenje iz ogromne većine zakona o radu zemalja EU s tim da za to vrijeme radnici primaju odgovarajući iznos plaće, srazmjerno satima provednim na radu. A prema predloženom Zakonu radnicima u FBiH bi za skraćeno radno vrijeme bilo isplaćeno najmanje zagarantovanih 70 posto plaće. Što znači da neko radi 30 ili 50 posto radnog vremena, a prima 70 posto plaće. Izmjenama i dopunama Zakona o radu uvodi se institut „čekanja“ koji može trajati najviše 60 dana i u vezi s tim, pitamo da li je bolje da tokom tih 60 dana radnik sjedi kući, prima paću koja će zavisiti od kolektivnih ugovora ili drugih akata i dogovora, ima plaćene poreze i doprinose i vrati se na posao kada se za to stvore uvjeti ili dobije otkaz?
Zloupotrebe i neprihvatljivo ponašanje jednog broja nazovi poslodavaca, zbog zaštite njihovih neprincipijelnih interesa, ne može biti dobar argument za odbijanje zakona. Radi se o čistom populizmu i politikanstvu.
Saglasni smo da se svaka predložena odredba još jednom razmotri i eventualno koriguje, s ciljem smanjenja mogućnosti zloupotrebe. Također, ukoliko zastupnici to budu tražili saglasni smo da se Zakona razmatraju u redovnoj proceduri, navodi se u saopćenju Udruženja poslodavaca FBiH.
Poslodavci su pozvali zastupnike da pokažu svijest o važnosti izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH te pomoći u čuvanju zdravlja i života uposlenika, radnih mjesta i prevazilaženju krize izazvane pandemijom koronavirusa.
