Zajedničkom saradnjom banjalučkog “Žitoprodukta” i prijedorskog “Žitoprometa” danas je u ovom prijedorskom preduzeću nakon sedmogodišnje pauze pušten u rad njegov mlin, čime je započeo važan segment u oživljavanju te kompanije.
Od idućeg mjeseca na poslovima mljevenja pšenice biće angažovano 30 radnika, a na drugim, indirektnim poslovima biće zaposleno još njih dvadeset, prenosi agencija Anadolija.
Direktor “Žitoprodukta” Saša Urošević objasnio je kako je došlo do saradnje ova dva preduzeća.
“Kvalitetom svojih proizvoda pozicionirali smo se na zavidnom mjestu kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu i pošto nismo našim prerađivačkim kapacitetima obezbjedili potrebne količine, došlo je do saradnje između nas i “Žitoprometa” iz Prijedora.
Sa njim smo sklopili ugovor o zakupu mlina na pet godina, dok mlinovi iz prijedorskih naselja Bišćani i Omarska u vidu uslužnih djelatnosti rade meljavu.” kazao je Urošević i dodao da će sa vlastitim i mlinovima sa prijedorskog područja dnevno mljeti 225 tona pšenice.
Banjalučki “Žitoprodukt” je svojim proizvodima pored domaćeg već prisutan na slovenačkom i crnogorskom tržištu, a kroz sklopljen ugovor sa firmom “Eksun” uskoro će mjesečno na tursko tržište plasirati od 3.200 do 3.500 tona različitih vrsta brašna.
Vlasnik “Žitoprodukta” i predsjednik Upravnog odbora preduzeća Slaviša Krunić rekao je da je njihov ulazak u preduzeće 2014. godine malo obećavao, ali je dodao da su protekle tri godine napornog rada dale rezulztate i od nekadašnjeg gubitnika načinili respektabilno preduzeće.
“Banjalučko i prijedorsko područje bili su srce mlinske industrije, međutim zadnje dvije decenije ti otkucaji su bili slabašni. Do sada je za ukupan projekat oživljavanja mlinske industrije uloženo 16 miliona KM, a nadam se da će u narednih 2-3 godine biti uloženo i 20 miliona KM”, najavio je Krunić.
Današnjoj svečanosti prisustvovao je donedavni gradonačelnik Prijedora, Marko Pavić, koji je bio vrlo aktivan u pogledu povezivanja ova dva preduzeća.
On je rekao da ga posebno raduje što u ova preduzeća investiraju domaći investitori koji mogu biti primjer ostalima.
Podsjetio je da je “Žitopromet” prije rata svoje proizvode osim na područje Bosanske krajine plasirao i na područje Dalmacije.
