Na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako aktivnosti oko uvođenja eura idu dobrom dinamikom, s obzirom na 2023. kao godinu u kojoj Hrvatska očekuje ulazak u Eurozonu, javlja Anadolu Agency (AA).
Plenković je najavio kako će idući tjedan hrvatski ministar financija Zdravsko Marić potpisati sporazum s Europskom komisijom (EK) o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura.
„Po svim agencijama, otkad smo neovisna država, ovo je najbolji kreditni rejting i signal povjerenja u sve što radimo, u kontekstu COVID-19”, izjavio je hrvatski premijer.
Dodao je kako je Hrvatska bila uspješna tijekom pandemijske krize u očuvanju radnih mjesta, jačanju konkurentnosti i otpornosti, uspješnoj turističkoj sezoni, apsorpciji europskih sredstava, kao i u agilnom nastupu hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika, uz jačanje osobne potrošnje.
„S istekom prosinca ulazimo u zadnjih 12 mjeseci, najintenzivniji period u kojem je važno da svi kotačići budu uigrani i da se sve odvija na vrijeme jer je riječ o jednom vrlo zahtjevnom, kompleksnom pravnom i operativnom poslu. Ključne političke odluke bi, prema našem kalendaru, trebale biti usvojene krajem lipnja”, rekao je Plenković.
Plenković se osvrnuo i na jučer održanu raspravu u Saboru o prijedlogu proračuna za 2022. i projekcijama za 2023./2024. godinu.
Iznio je podatak Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a od 15,8 posto u trećem kvartalu ove godine.
„Jedni smo od najboljih na razini Europske unije, imamo zaista visok rast BDP-a, prvih devet mjeseci praktički smo u ovom trenutku na 10,7 posto, procjena Vlade je kakva je i bila kada smo donosili proračun i kada smo procijenili da očekujemo rast u 2021. od 9 posto. U ovom trenutku mislimo da će to biti najmanje 9 posto”, kazao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako brojke za ovu godinu pokazuju da se, unatoč višem deficitu od planiranog, jer su produljene epidemiološke mjere trajale dulje od očekivanog, putanja javnog duga već ove godine savija prema dolje.
„To znači da bi efekt COVID-a u fiskalnom smislu praktički bio jednokratan, efekt od 17 postotnih bodova BDP-a u jednoj godini. Projekcije s ovim proračunom, dakle 2,6 posto deficita i daljnje smanjivanje deficita odnosno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, putanjom od 3 postotna boda godišnje”, rekao je Marić.
Za iduću godinu gospodarski rast je procijenjen na 4,4 posto.
