Za kupovinu Komercijalne banke zainteresovana su tri strateška investitora i dva fonda čiji je poslovni rezon da preuzmu i unaprijede banku, a potom je preprodaju, saznaje “Blic”. (Banka sa sjedištem u Beogradu ima i kćerku banku u BiH, napomena BI).
Mjesec dana nakon što je Ministarstvo finansija Srbije odabralo savjetnika za izbor strateškog partnera za Komercijalnu banku, interesovanje za njenu kupovinu pokazalo je pet investitora.
Tri su strateške kompanije koje već imaju iskustvo u bankarskom sektoru, dok su dva investitora fondovi kojima bankarstvo nije primarna djelatnost.
– Za kupovinu Komercijalne banke praktično su zainteresovani potencijalni kupci koji su iz iste branše. Oni bi banku uvukli u svoj sistem i vjerovatno na duži rok ostali njeni vlasnici. S druge strane, interesovanja za kupovinu banke su pokazala i dva takozvana “private equity fonda” čiji je poslovni rezon da preduzeće preuzmu, zatim da ga unaprijede, podignu mu tržišnu vrijednost i potom preprodaju po višoj cijeni – kaže izvor “Blica”, dodajući da među potencijalnim zainteresovanim kupcima ima i stranih i domaćih pravnih lica.
S druge strane, ministar finansija Siniša Mali juče je izjavio za “Blic” da očekuje najmanje dvije ponude koje ispunjavaju uslove.
– U maju će biti raspisan tender za pronalaženje strateškog partnera i cijeli postupak bi trebalo da bude završen do kraja godine. Očekujem najmanje dvije referentne ponude i najbitnije je da proces bude transparentan. U međuvremenu kompanija “Lazard”, koju smo nedavno odabrali za savjetnika, pripremiće dokumentaciju i ukazati državi na najbolje opcije. Ko su potencijalni partneri ja sada zaista ne znam. Važno je samo da oni ispunjavaju uslove koje je propisala Narodna banka Srbije – izjavio je Mali za “Blic”.
Cijena po kojoj bi banka mogla biti prodata ostaće, dakle, misterija još najmanje nekoliko mjeseci. Tržišna vrijednost banke danas je na Beogradskoj berzi oko 350 miliona eura. U zlatna vremena, prije početka finansijske krize 2008. godine, vrijednost Komercijalne banke dostizala je i više od dvije milijarde eura.
Država u Komercijalnoj banci ima 42 odsto vlasništva, EBRD 24,4, a IFC kao dio Svjetske banke 10 odsto. EBRD je ušao u vlasničku strukturu Komercijalne banke 2006. dokapitalizacijom od 70 miliona eura. Privatizacija banke prvobitno je bila planirana za 2009. godinu. Prodaju je, međutim, zaustavila kriza, nakon čega EBRD dokapitalizuje banku sa još 50 miliona eura, a u vlasničku strukturu ulaze i IFC sa 40 miliona eura, njemački DEG fond sa 20 miliona i švedski Svedfond sa 10 miliona eura. Država se obavezala da dokapitalizuje banku sa još 110 miliona eura da ne bi izgubila udio u vlasništvu.
U prvih devet mjeseci prošle godine banka je ostvarila odličan rezultat u poslovanju i zabilježila dobitak prije oporezivanja u iznosu od šest milijardi i 512 miliona dinara, odnosno 55 miliona eura.
