Nakon što je tokom dvije poslijeratne decenije rastao broj farmi na području Tuzlanskog kantona, posljednjih nekoliko godina njihov broj rapidno opada. Farmeri u ovom kantonu podmiruju manje od trećine potreba, a mljekare su prinuđene, da bi održale proizvodnju, mlijeko uvoziti iz regije.
Zbog poskupljenja energenata, sjemena i đubriva, te posebno nakon ovogodišnje suše, farmeri se boje da, bez konkretne pomoći države, neće moći da sačuvaju farme. Farmeri s područja Tuzlanskog kantona, kako se procjenjuje, neće ove godine moći isporučiti mljekarama više od 27 miliona litara mlijeka.
To je pad za više od 4 miliona litara u odnosu na proizvodnju od prije tri godine, kada se podmirivala tek trećina potreba ovog kantona za mlijekom.
– Ne znam tačno ali sam upola smanjio od prošle godine. Imao sam 60.000, 70.000 litara prošle godine, ove ću jedno 35.000 litara imati. Nemam dovoljno hrane, nemam dovoljno repromaterijala, gorivo skupo, suša bila izdala mi kukuruz, međutim, nemam čim ni hraniti, ono dajem samo da prežive – kaže farmer iz Čelića Semir Čitaković.
Pojedine mljekare, poput čelićke mljekare “Smajić”, podižu otkupne cijene mlijeka svojim kooperantima kako bi održali proizvodnju. Posljedica ovoga neminovno će biti i poskupljenje mlijeka u trgovinama, izvještava BHRT.
– Za juni mjesec otkupna cijena mlijeka je bila 68 pf, za juli mjesec je bila 78 pf, za oktobar mjesec je već dogovor, i već su otišli zvanični dopisi mojim otkupljivačima da je mlijeko od 1.oktobra 88 pf – kaže vlasnik Mljekare “Smajić” Mevludin Smajić.
Ovo povećanje cijena je, priznaje Smajić, samo gašenje požara kako bi se sačuvao postojeći broj muznih grla kod njegovih 180 kooperanata. Bez sistemske podrške države mljekarskom sektoru, farmeri neće moći održati svoje farme, a poljoprivredni stručnjaci smatraju da državne vlasti imaju neke druge interese.
– Mi imamo jedan nakaradno uspostavljen sistem, kada je u pitanju odnos uvoza i domaće prozvodnje. Država znatno više puni svoje budžete od uvoznih proizvoda i naravno da su manje zainteresovani za poticanje domaće proizvodnje. Drugo, korupcija može da kažemo da ima koristi od uvoznika, jer tamo mogu svi da se zakače, da reketiraju i da uzimaju novac, dok kad je u pitanju domaća proizvodnja tu vrlo teško može – ističe Suad Selimović, iz Privredne komore u Tuzli.
Farmeri se spremaju za sjetvu ozimih kultura kako bi stočnu hranu imali već početkom aprila, do kada se nadaju da će moći izdržati s ovogodišnjim zalihama. Obratili su se zahtjevom Vladi Tuzlanskog kantona tražeći 500 maraka poticaja po muznom grlu, te sada čekaju odgovor Vlade.
