Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je ljetos novi izvještaj o razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS) u Federaciji BiH, koji pruža detaljan uvid u stanje ekonomskog i društvenog razvoja u općinama i gradovima.
Izvještaj za 2024. godinu potvrđuje značajne razlike među zajednicama, pri čemu Sarajevo i okolne općine zadržavaju lidersku poziciju, dok se na listi najnerazvijenijih i dalje nalaze udaljene i demografski ugrožene općine, piše BiznisInfo.ba.
Indeks razvijenosti izrađen je na osnovu pet ključnih indikatora:
- Prihodi od poreza na dohodak po stanovniku,
- Stepen zaposlenosti,
- Kretanje stanovništva,
- Udio starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika,
- Stepen obrazovanja radne snage.
Ovi pokazatelji zajedno pružaju sveobuhvatan pregled ekonomske snage, demografskih kretanja i društvenih potencijala lokalnih zajednica. Indeks omogućava poređenje između različitih administrativnih jedinica i praćenje promjena tokom vremena.
Sarajevo lider razvoja
Na samom vrhu liste, u Grupi I visoko razvijenih općina i gradova, nalazi se Općina Centar Sarajevo, koja je i dalje na prvom mjestu, bez promjena u odnosu na prethodnu godinu. Uz nju, ovu grupu čine i Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća, čineći svojevrsni “klaster razvoja” oko glavnog grada.
Ovaj rezultat potvrđuje dugogodišnji trend koncentracije ekonomskih aktivnosti i resursa u Sarajevskom kantonu, dok ostatak Federacije pokazuje znatno niže vrijednosti indeksa.
U Grupi II našli su se većinom glavni gradovi kantona – Mostar, Tuzla, Široki Brijeg i Goražde. Među općinama s izraženim napretkom nalaze se Doboj-Jug, Hadžići, Čitluk, Tešanj i Ilijaš. Ove zajednice predstavljaju regionalne ekonomske centre koji, iako ne dostižu Sarajevo, pokazuju stabilan rast.
Općine sa srednjim razvojem
Grupa III obuhvata veliki broj općina i gradova sa srednjim stepenom razvijenosti, uključujući Zenicu, Bihać, Visoko, Gračanicu, Lukavac, Živinice, Travnik, Ljubuški, Srebrenik, Kakanj, Grude, Čapljinu, Konjic, Bugojno i druge.
Ove zajednice imaju potencijal za napredak, ali im je potrebna dodatna podrška u pogledu zapošljavanja i zadržavanja stanovništva.
Nerazvijene i izrazito nerazvijene općine
Posebnu pažnju privlači Grupa IV, u kojoj se nalaze nerazvijene općine poput Fojnice, Busovače, Olova, Donjeg Vakufa, Zavidovića, Stoca, Jajca, Vareša, Kalesije, Cazina, Velike Kladuše i drugih.
Najkritičnija situacija je u Grupi V, koja uključuje izrazito nerazvijene općine: Domaljevac-Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Foča, Pale, Čelić, Bosansko Grahovo, Teočak, Sapna i Dobretići.
Ove zajednice suočavaju se s depopulacijom, visokom stopom nezaposlenosti i slabim fiskalnim kapacitetima, što ih čini prioritetnim za ciljane mjere podrške.
Najveći pomaci u 2024. godini
Grad Orašje je ostvario najveći rast, napredovavši za sedam mjesta zahvaljujući povećanju prihoda od poreza na dohodak, koji su porasli za 27 posto u odnosu na 2023. godinu.
Novi Travnik je ostvario rast za četiri mjesta, prvenstveno zbog povećanja obrazovnog nivoa radne snage i rasta prihoda od poreza na dohodak. Grude, Ilijaš i Stolac napredovali su za tri mjesta zahvaljujući poboljšanju relevantnih ekonomskih i demografskih pokazatelja.
S druge strane, Kupres je zabilježio pad od 13 mjesta, sa 41. na 54. poziciju, no taj pad je rezultat ranijih metodoloških grešaka u evidenciji zaposlenosti, a ne stvarnog pogoršanja stanja.
Banovići, Jajce i Travnik zabilježili su pad od tri mjesta, što je posljedica realnog smanjenja zaposlenosti i stagnacije prihoda.
Nejednak regionalni razvoj
Podaci jasno ukazuju na veliku razliku između urbanih i ruralnih područja. Dok Sarajevo i veći regionalni centri bilježe stabilan rast, periferne i manje općine suočavaju se s padom stanovništva, starenjem populacije i ekonomskim stagnacijama.
Ovaj jaz ima direktne posljedice na kvalitet života građana, pristup javnim uslugama i mogućnosti zapošljavanja. Indeks razvijenosti je ključni alat za identifikaciju područja koja zahtijevaju dodatnu podršku i za planiranje budućih razvojnih politika.
Za smanjenje razlika potreban je strateški pristup – jačanje lokalnih ekonomija, ulaganje u obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta. Samo tako može se postići ujednačeniji i održiv razvoj Federacije BiH u cjelini.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
