Kina je još jednom pomjerila granice kada je riječ o infrastrukturnim megaprojektima. U gradu Chongqingu izgrađena je nova željeznička stanica Chongqing East, koja se već sada smatra najvećom na svijetu.
Ova ogromna saobraćajna tačka prostire se na čak 1,22 miliona kvadratnih metara, što je višestruko više od poznatih svjetskih stanica poput Grand Centrala u New Yorku ili Leipzig Hauptbahnhofa u Njemačkoj.
Za lakše poređenje, stanica pokriva površinu veću od više od 170 fudbalskih terena i veća je od dva Vatikana.
Gigantski projekat nove generacije
Chongqing East nije samo željeznička stanica, već kompleks nove generacije koji integriše različite vrste transporta.
Objekat ima osam nivoa i povezuje brze vozove, metro linije, autobuse, taksi prijevoz, kao i privatni parking. Osim toga, u sklopu kompleksa nalaze se i trgovine, restorani i drugi sadržaji.
Stanica ima 15 perona i 29 željezničkih linija, uključujući brze vozove koji dostižu brzinu od 350 kilometara na sat.
Za razliku od klasičnih stanica koje služe za gradski prijevoz, ova je dizajnirana za povezivanje velikih gradova i regija, što zahtijeva znatno duže kompozicije i veće kapacitete.
Dio velike kineske strategije
Izgradnja ove stanice nije izolovan projekat, već dio šire strategije razvoja infrastrukture u Kini, piše theB1M.
Ova zemlja danas ima najveću mrežu brzih željeznica na svijetu, koja se proteže na više od 50.000 kilometara. Poređenja radi, Španija, koja je druga u svijetu, ima između 3.000 i 4.000 kilometara.
Kineska ulaganja u infrastrukturu traju već decenijama i imaju nekoliko ciljeva – povezivanje manje razvijenih dijelova zemlje, podsticanje trgovine i ekonomskog rasta, ali i jačanje globalnog utjecaja.
Grad koji se ubrzano razvija
Chongqing, u kojem se nalazi ova stanica, jedan je od najbrže rastućih gradova u Kini. Njegova urbana populacija danas broji oko 10 miliona stanovnika, što je četiri puta više nego prije tri decenije.
Zbog svog geografskog položaja, ovaj grad postaje ključno čvorište kineske mreže brzih željeznica.
Gradnja uz pomoć robota
Izgradnja ovako kompleksnog objekta zahtijevala je ogromne količine materijala – korišteno je oko dva miliona kubnih metara betona i više od 360.000 tona čelika.
Zanimljivo je da su u procesu gradnje korišteni i roboti, koji su pomagali u nivelisanju terena, postavljanju staklenih fasada, zavarivanju i drugim preciznim radovima.
Prema dostupnim podacima, korištenje automatizacije značajno je ubrzalo radove, smanjilo troškove i povećalo sigurnost na gradilištu.
Pitanje održivosti
Iako Kina impresionira brzinom i obimom gradnje, postavlja se pitanje koliko su ovakvi projekti dugoročno održivi.
Veliki infrastrukturni objekti zahtijevaju visoke troškove održavanja, a pojedini analitičari upozoravaju da ekonomski povrat ne prati uvijek ulaganja, posebno u manje razvijenim regijama.
S druge strane, kineske vlasti ističu da je cilj ovih projekata dugoročni razvoj, povezivanje zemlje i smanjenje regionalnih razlika.
Simbol nove ere
Chongqing East tako postaje više od željezničke stanice – simbol je kineske ambicije da gradi najveće i najnaprednije infrastrukturne projekte na svijetu.
I dok ostatak svijeta pokušava pratiti tempo, Kina nastavlja s projektima koji često djeluju kao da su iz neke druge dimenzije.
