Bosna i Hercegovina bilježi veliki interes za izgradnju solarnih i vjetroelektrana. U različitim fazama razvoja nalaze se projekti ukupne snage oko 18.100 megavata, što je više nego trostruko u odnosu na ukupnu instalisanu snagu svih postojećih elektrana u BiH, piše BiznisInfo.ba.
Međutim, veliki investicijski planovi otvaraju i pitanje može li razvoj elektroenergetske mreže pratiti priključivanje novih proizvodnih kapaciteta.
Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) u Indikativnom planu razvoja proizvodnje 2027–2036., pripremljenom ranije ove godine, upozorava na moguća zagušenja prenosne mreže, otežano upravljanje, pa i potencijalne raspade sistema. Kao dio rješenja izdvaja baterijska skladišta električne energije i značajnija ulaganja u mrežu.
Prijavljeni projekti više nego trostruko snažniji od postojećih elektrana
Prema podacima registra zahtjeva za priključak na prenosnu mrežu Elektroprenosa BiH, u različitim fazama razvoja nalaze se solarni projekti snage oko 13.500 MW i vjetroprojekti snage oko 4.600 MW.
Riječ je o projektima novih elektrana, ali njihov ulazak u registar ne znači da je izgradnja potvrđena niti da će svi biti realizirani. Među njima su projekti različitog stepena pripremljenosti, a ne samo oni prijavljeni tokom jedne godine.
Razmjere investicijskih namjera pokazuje poređenje sa postojećim kapacitetima. Prema izvještaju Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) za 2025. godinu, ukupna instalisana snaga svih proizvodnih objekata u BiH iznosi 5.547,42 MW.
Taj podatak obuhvata velike i male elektrane, kao i industrijske proizvodne objekte. Prijavljeni solarni i vjetroprojekti tako imaju približno 3,3 puta veću snagu od svih postojećih elektrana zajedno.
Ovo je poređenje proizvodnih kapaciteta, a ne količine proizvedene električne energije. Godišnja proizvodnja zavisi i od raspoloživosti elektrana, sunčevog zračenja, vjetra, hidroloških prilika i drugih uslova, podsjeća BiznisInfo.ba.
Interes investitora ne slabi ni uz niže cijene struje
Trend prijavljivanja projekata obnovljivih izvora nastavio i tokom 2025. godine. Interes investitora nije oslabio ni nakon značajnog smanjenja veleprodajnih cijena električne energije, posebno u satima karakterističnim za proizvodnju solarnih elektrana.
Ipak, nastavak njihovog priključivanja zahtijeva odgovarajući razvoj mreže i kapaciteta za održavanje stabilnosti sistema.
U dokumentu NOS-a se upozorava da očekivana integracija novih solarnih i vjetroelektrana, zajedno s obnovljivim izvorima na distributivnoj mreži i u susjednim zemljama, može “potencijalno dovesti do zagušenja u prenosnoj mreži, potencijalnih raspada sistema, kao i usložnjavanja upravljanja prenosnim sistemom BiH“.
Dodaje se da je upravljanje već otežano kontinuiranim smanjenjem kvaliteta pomoćnih usluga koje pružaju njihovi pružaoci u BiH. Riječ je o uslugama potrebnim za održavanje ravnoteže između proizvodnje i potrošnje te stabilnog rada sistema. Upozorenje se, dakle, odnosi na potrebu da elektroenergetski sistem prati rast obnovljivih izvora.
Baterijska skladišta kao dio odgovora
Kao srednjoročno rješenje, do značajnijih ulaganja u prenosnu mrežu, NOSBiH izdvaja baterijske sisteme za skladištenje električne energije. Baterije omogućavaju pohranjivanje energije i njeno korištenje u drugom trenutku, a mogu pružati i usluge potrebne za stabilnost elektroenergetskog sistema.
Prema dokumentu, izmjenama Mrežnog kodeksa, tržišnih pravila i drugih propisa, usvojenim i odobrenim krajem 2025. godine, uspostavljen je pravni okvir za priključivanje skladišta električne energije na prenosnu mrežu BiH.
NOSBiH očekuje da će to omogućiti fleksibilnije upravljanje sistemom i proširiti krug učesnika sposobnih za pružanje sistemskih i pomoćnih usluga.
Veliki broj prijavljenih projekata pokazuje interes za ulaganja u domaću energetiku. Njihovu realizaciju, međutim, morat će pratiti ulaganja u infrastrukturu koja će novu proizvodnju moći prihvatiti i sigurno prenijeti do potrošača.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
