Općina Tešanj je prije deset godina pokrenula projekat podrške mladim ljudima koji žele otvoriti vlastitu firmu. U to je vrijeme to bio prvi projekat takve vrste.
Jedna od prvih učesnica ovog projekta je Edina Kosovčić-Mehmedović koja je u trećoj godini njegovog postojanja uzela učešće i otvorila vrtić “Evlad“. Ovaj se vrtić održao i do današnjeg dana. Od dva uposlenika i sedmero djece, za sedam godina je narastao na sedam uposlenika i pedesetero djece.
Edina Kosovčić-Mehmedović je 2009. godine završila socijalnu pedagogiju na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Nakon završetka studija je volontirala, a pronaći posao od kojeg bi mogla živjeti, bilo je teško. Kaže da je pronašla u zakonima kako bi se sa svojom strukom mogla baviti i predškolskim odgojem.
“U Tešnju nije bilo dovoljno vrtića, bila su dva registrovana u Pedagoškom zavodu Zeničko-dobojskog kantona. Ja sam uočila tu potrebu, projekat je bio javno raspisan u Općini. Željela sam da se okušam, probala sam i eto, uspjelo mi je“, Kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Kosovčić – Mehmedović, direktorica vrtića “Evlad“.
Jednostavno, kaže, ovaj projekat je vidjela kao svoju šansu. Pomoć koju je pritom dobila, mnogo joj je pomogla.
“Pa, s obzirom na to da nismo imali prostor i generalno nam je bio problem u Tešnju jer nije bilo namjenskih objekata, morali smo znači adaptirati prostor i plaćati kiriju, tako da je općina godinu dana snosila ta sredstva i sredstva za doprinose za uposlene što je, naravno, bila odskočna daska za dalje“, navodi Kosovčić-Mehmedović.
Samostalno otvoriti vrtić, kaže, teško da bi uspjela.
“Pitanje je i da li bih probala s tim poslom, to mi je bila odskočna daska. Ili bih morala tražiti druga sredstva, ali, uglavnom, samostalno ne bih uspjela“, dodaje Kosovčić-Mehmedović.
Važan cilj ovog projekta je izbjegavanje rada na crno te time i pomaganje državi.
“Bila nam je želja da oni odmah po pokretanju biznisa izbjegavaju rad na crno, da budu poreski obveznici i da od trenutka kada postanu privrednici u narednih trideset-četrdeset godina posluju po legalnim zakonima države i doprinose ukupnom razvoju općine Tešanj“, ističe načelnik općine Tešanj Suad Huskić, dodajući kako je glavni zadatak općine bio isfinansirati registraciju poslovnog subjekta u potpunosti i određenom broju zaposlenih platiti pune doprinose tokom jedne ili dvije godine.
U nekim fazama su dali sredstva i za finansiranje zakupa poslovnog prostora, a nekada i sredstva za nabavku potrebne opreme.
Prije nekoliko godina vrtić “Evlad“ je prešao u veći prostor jer je broj djece rastao, a prvobitni im je postao premali. Rad s djecom je poseban, ističe direktorica ovog vrtića, ono što daš, djeca posebno vrate.
“Odgovornost, obaveze, mnogo je posla, jako mnogo, što se ne vidi. Imate jedno dijete kod kuće, dva roditelja, pa svi kažu, posla i obaveza mnogo, a kamoli toliko. Oni ovdje provedu veći dio dana nego kod kuće“, navodi Edina Kosovčić-Mehmedović..
Svaki je dan prilika za učenje. A, to se posebno osjeti kada radiš sa djecom.
“Bilo je trenutaka kada pomisliš, eh, nećemo moći dalje, pa onda se nađe neki način. Krenula sam bez nekog iskustva, kad završiš fakultet, očekuješ da ćeš doći negdje i vidjeti kako neko radi, i ti ćeš uz njega. Ti ovdje moraš ići dalje, a ne znaš kako. Pa, istražuješ, pa kopaš, pa tražiš, pa ideš, pa eto, dođeš do cilja“, ističe Kosovčić-Mehmedović.
Nakon završetka studija informatike na Tehničkom fakultetu u Bihaću 2017. godine, Ibnel Plančić je nekoliko mjeseci radio volonterski, ustvari učio zanat. Međutim, već 2019. godine je razmišljao o otvaranju firme. Ističe kako je znao da Općina Tešanj već nekoliko godina raspisuje konkurs za prikupljanje start up ideja mladih.
I odlučio je da, ipak, sačeka taj konkurs. Već u drugoj polovini 2019. godine je aplicirao na start up projekat sa idejom “Razvoj web stranica i web aplikacija“. I bio je prvi na listi, što je kao rezultat imalo osnivanje njegove firme „Kibernetika“.
“Konkurs je objavljen u maju. Dok je procedura prošla, mislim da su ugovori potpisani krajem sedmog mjeseca ili početkom augusta. A, oko 20. augusta je već firma bila u pogonu“, ističe Plančić.
Općina je dio novca odvojila za ono što je Plančiću bilo potrebno, a dio je ostavljen za subvencije za plaće.
“Općina je davala subvenciju za dva radnika u trajanju od šest mjeseci, tako da sam iskoristio tu subvenciju za sebe i još jednog radnika. Općina je, također, dala novac za renoviranje poslovnog prostora, za kupovinu namještaja. I još sam iskoristio ta sredstva za kupovinu opreme. Ona je bila polovična, dio od Općine, a dio iz vlastitih sredstava“, navodi Plančić, dodajući kako mu je podrška općine mnogo značila jer je, radeći sa inostranim firmama, imao ono što su one tražile, a to je pravni oblik s kojim je i nastupao prema njima.
On sada radi za švicarsko tržište, a u Bosni i Hercegovini za sada nema klijenata.
Od prvobitnih 70 firmi koliko ih je otvoreno u ovom desetogodišnjem periodu, njih 59 se održalo, što znači skoro 90 posto. Također, nastalo je više od 150 radnih mjesta samo kroz ovaj projekat.
Prvih je godina Općina Tešanj samostalno finansirala projekte mladih, dvije godine je podršku dalo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Zeničko-dobojskog kantona, a posljednje dvije tu je i podrška Vlade Švicarske kroz MEG projekat. Vlada Švicarske je pomogla ne samo u pokretanju novih firmi, nego i u održivosti firmi koje su ranije registrovali mladi poslodavci.
Općina Tešanj je nekoliko godina iz svog budžeta finansirala mlade, međutim savjeti već priznatih tešanjskih privrednika nisu izostali.
“Mi smo uključili iskusne poslodavce u ocjenu tih poslovnih ideja. Koristili smo potencijal ljudi sa prostora općine Tešanj da provodimo edukaciju, dovodili smo iskusne menadžere tešanjskih firmi koji su volonterski davali instrukcije o tome kako se pripremaju poslovne ideje, šta je poslovna prilika, kako uspješno voditi kompaniju i na taj način širili tu pozitivnu energiju, širili znanje i iskustvo koje imaju“, kaže Huskić.
Navodi kako vjeruje da ako bi se analizirao ovaj projekat i njegovi efekti na cijelu Bosnu i Hercegovinu, zasigurno je da je ova općina uradila dobru stvar za cijelu državu.
