Biznis i društveno odgovorno poslovanje mogu biti motor razvoja zajednica i društvene kohezije, poručeno je danas sa okruglog stola „Ulogа biznisa u jačanju socijalne kohezije, procesa pomirenja i održivog razvoja“ održanog na Palama u organizaciji u organizaciji Ekonomskog fakulteta Pale i USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.
Pretpostavka održivog razvoja jeste povoljan poslovni ambijent, kazao je dekan Ekonomskog fakulteta Pale prof. dr Radomir Božić.
– Pretpostavka održivog razvoja, društvene kohezije i ostanka mladih jeste rast biznisa i povoljan poslovni ambijent. Novi biznisi, rast radnih mjesta i dohodaka, mogu doprinijeti kreiranju povoljnog ambijenta ne samo u ekonomskom smislu nego i puno šire i zato mi na fakultetu potičemo mlade ljude da se što više odlučuju na samozapošljavanje. Cilj ovog okruglog stola jeste da razmijenimo konkretne ideje o tome kako biznis i društveno odgovorno poslovanje mogu podržati socijalnu koheziju u lokalnoj zajednici, između zajednica i u društvu u cjelini – kazao je prof. dr Božić.
Biznis i održivi razvoj, mir, socijalna kohezija, to su pitanja koja su danas najvažnija i koja nemaju alternativu, a sva su ona međusobno povezana, smatra prof. dr Branko Đerić sa Pravnog fakulteta Istočno Sarajevo.
– Ova pitanja nemaju alternativu ali se rješenja ne mogu prepisati, ona moraju biti stvar iskustava. To su procesi koji traju. Razvoj biznisa i društvene kohezije traži vrijeme, no oni su nužni za održivi razvoj. Ova pitanja imaju svoju vremensku ali i prostornu dimenziju. Uspjeh u tom smislu može biti samo regionalan i samo zajedno možemo ići naprijed – kazao je prof. dr Đerić.
Ekonomski rast Bosne i Hercegovine mora biti značajniji a za to je nužno da se promijene i stavovi u javnosti, smatra profesor Đerić.
– Naš obrazovni sistem mora biti drugačiji kako bismo djecu od malena učili komunikaciji i kritičkom razmišljanju i kako bismo imali više poduzetnika. Osim toga, biznismen u društvu mora biti cijenjeniji – kazao je profesor Đerić.
Dajana Bogdanović iz projekta “PRO-Budućnost” kazala je kako ovaj projekat provodi svoje aktivnosti u 75 lokalnih zajednica i kako su za sve njih karakteristični slični problemi.
– Ljudi uveliko odlaze iz Bosne i Hercegovine, čak i iz većih gradova i ni velika plata više nije dovoljan motiv da ih ovdje zadrži. Zašto? Pa nije samo plata nešto što će zadržati uposlenika nego i ambijent u kompaniji ali i cijeloj lokalnoj zajednici. Zato smo i pokrenuli projekat kroz koji želimo ujediniti biznise, nevladin sektor pa i predstavnike politike da zajednički kreiraju bolji život u lokalnim zajednicama – kazala je Bogdanović.
Prema istraživanjima koja su provedena u okviru projekta, povezanost ekonomskih investicija i društvene kohezije je očita.
– Što je jedna zajednica razvijenija i otvorenija i što više u sebi ima grupa različitih po bilo kojem osnovu, to ona privlači veći broj investicija. Taj model se može primijeniti i na biznise, kada su organizovani unutar jedne otvorene zajednice privlače veći broj investitora ali imaju i bolji imidž unutar te zajednce. Zato biznisi treba što više da investiraju u lokalnu zajednicu jer ne samo da će njihovi uposlenici biti sretniji već će život biti bolji svima u lokalnoj zajednici. Biznisi mogu mnogo doprinijeti kvalitetu života u lokalnoj zajednici tako što će pružiti podršku sportskim, umjetničkim i društvenim dešavanjima na primjer, dakle svemu onome što će doprinijeti boljem životu i spriječiti odlazak ljudi – poručila je Bogdanović.
Amer Paripović iz projekta “PRO-Budućnost” kaže kako je cilj ovog projekta upravo povezivanje ljudi unutar zajednice.
– Biznisi se moraju uključivati finansijski u društveni život, pomagati zajednici, na organizovan način. Naša teza je da, ako ljudi imaju u svojoj lokalnoj zajednici dovoljno sadržaja i razvijen društveni život, oni će biti zadovoljni a to će se vratiti i biznisima. Zato mi želimo da ulaganje biznisa u lokalnu zajednicu postane praksa – kazao je Paripović.
Prof. dr Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu kazao je kako nema uspješne ekonomije bez uspješnih biznisa te kako bi fokus trebao biti na poticanju preduzetništva i samozapošljavanja.
– BDP jedne zemlje nije ništa drugo nego zbir svih biznisa. On se može povećati samo povećanjem broja biznisa i broja radnika. Bosna i Hercegovina je prije rata imala najuspješnije velike firme poput Unisa, Energoinvesta, Šipada, Agrokomerca… Takve kompanije više ne postoje i fokus bi trebao biti na poticanju mikro biznisa i samozapošljavanja. Učinak svih fakulteta ekonomije trebao bi se mjeriti po tome koliko je studenata pokrenulo svoj biznis – smatra profesor Šunje.
Napominje kako je velika odgovornost fakulteta da mlade ohrabre za pokretanje biznisa ali i da ih nauče kako se biznis vodi.
– Najveći broj biznisa u Evropi su upravo mikro biznisi. Oni generiraju gotovo polovinu radnih mjesta i veliki dio BDP-a, ali istovremeno veliki broj njih i propada. Najveći razlog za to jeste slaba educiranost o tome kako se biznis vodi jer nije isto napraviti cipelu i voditi fabriku obuće. Zato je odgovornost na fakultetima da mlade ohrabri ali i nauči. Junaci ove zemlje su upravo ljudi koji su stvorili svoje biznise a iza svakog od njih stoji po jedna hrabra odluka. Zato ja savjetujem mlade da i oni donesu hrabre odluke, da uzmu svoju sudbinu i svoje ruke i pokrenu svoje biznise. Kroz stvaranje što većeg broja biznisa oći će i do veće društvene kohezije jer biznis je motor jednog društva. Naš ambijent za poslovanje jeste loš, ali kada se budemo više bavili biznisom manje ćemo se baviti nekim drugim, negativni, stvarima – poručio je profesor Šunje.
Na okruglom stolu predstavljen je i primjer kompanije koja svojim djelovanjem pozitivno utiče na lokalnu zajednicu.
Ajla Karsić iz kompanije Jitasa koja se bavi računovodstvenim uslugama koje pruža neprofitnom sektoru u SAD-u, kazala je kako kompanija na svoj način pokušava doprinijeti održivom razvoju i koheziji.
– Mi zapošljavamo mladi kadar bez iskustva i jedna smo od rijetkih kompanija koje to čine. Na godišnjem nivou zaposlimo 30-ak mladih koji nemaju radnog iskustva i na taj način doprinosimo njihovom razvoju. Nudimo jako dobre uslove za razvoj karijere. Osim toga, lokalnoj zajednici doprinosimo i volontiranjem. Naime, dva dana godišnje naši zaposlenici volontiraju u različitim organizacijama i na taj način doprinose razvoju zajednice – kazala je Karsić.
Na okruglom stolu učestvovali su i predstavnici Opštine Pale, Centra za socijalni rad Pale te predstavnici udruženja “Sunce” sa Pala.
Svoja iskustva iznijeli su i Srđan Jeremić, preduzetnik iz Istočnog Novog Sarajeva te predstavnici kompanije „Mraz“ Pale.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.