Međunarodni aerodrom Sarajevo, kao javno preduzeće u 100-postotnom vlasništvu Vlade Federacije BiH, ima značajnu ulogu u razvoju privrede zemlje, pogotovo saobraćaja kao posebne privredne grane. U skladu sa vizijom – zadržavanje dominantne uloge u zračnom prometu u BiH, aerodrom je u stalnoj misiji jačanja kapaciteta, privlačenja novih kompanija i poboljšanja kvaliteta usluge.
Ova godina za aerodrom Sarajevo bila je veoma dobra, a već u septembru je oboren rekord po broju putnika iz 2019. godine. Također, broj putnika za 11 mjeseci ove godine bio je veći od 1,3 miliona, što je za 21 posto više u odnosu na isti period 2019. godine. Ukupan broj aviooperacija u navedenom periodu iznosio je 14.622, što je rast od 14 posto, ukupan broj aviokompanija bio je 28 – za 47 posto više nego 2019. godine, a sa MAS-a se letjelo na 40 destinacija, što je za 110 posto više u odnosu na 2019. godinu.
Ispravni poslovni potezi
“Na početku godine, kada je bilo izvjesno da nas očekuje zahtjevna ljetna sezona, sve kapacitete smo stavili u funkciju postizanja jednog cilja, a to je da uspješno odgovorimo na sve izazove koje je pred nas stavila nova era u avioindustriji i aerodromskoj djelatnosti – era postpandemijskog prilagođavanja poslovanja na dnevnoj bazi”, kazao je Alan Bajić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, koji je dodao kako su prevazišli svoja ranija očekivanja.
Aerodrom će 2022. godinu završiti pozitivno, što je ohrabrenje i svojevrsna potvrda ispravnosti poslovnih poteza koje je uprava povlačila u proteklom periodu.
Iako je niskobudžetni avioprevoznik Wizz Air u novembru, uprkos odličnom faktoru punjenja letova, zatvorio svoju bazu u Sarajevu i obustavio većinu linija, navodeći kao razlog inflaciju i rastuće troškove, odlazak ove aviokompanije nije mnogo uticao na performanse aerodroma Sarajevo. Promet je u zadnjem kvartalu ove godine, u odnosu na isti period referentne 2019, porastao za 9% i po broju putnika i po broju aviooperacija.
Prema ostvarenom prometu putnika, Međunarodni aerodrom Sarajevo je u grupi sa aerodromima koji bilježe pozitivne pomake u odnosu na 2019. godinu, a ACI Europe je, prema statistici za septembar, svrstao MAS u Top 5 aerodroma u grupi aerodroma do 5 miliona putnika, sa prikazanim povećanjem od 36 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
Mnogo faktora u protekloj godini uticalo je na neki način na poslovanje aerodroma, od rata u Ukrajini, ograničenja putovanja, ekspanzije niskotarifnih aviokompanija, rasta cijena karata. Međutim, direktan uticaj na poslovanje MAS-a u 2022. godini imali su još neki faktori:
- Neophodnost širenja kapaciteta radi kvalitetnog odgovora na povećan promet kao i odgovor na sve strožiju regulativu koja se sve više usklađuje sa zahtjevima EU,
- Neophodnost prilagođavanja aerodroma za ne samo puko pružanje usluga handlinga, odnosno infrastrukture za opslugu aviokompanija već razvoj u segmentu tzv. neavijacijskih usluga,
- Interesi aviokompanija vs. interesi aerodroma – kompanije biraju aerodrome na koje će da lete, traže najbolje ponude, postavljaju uvjete, selektivno šire kapacitete (posebno niskotarifne kompanije),
- Konstantan odljev kadrova i nedostatak kvalificirane radne snage,
- Nelojalna konkurencija,
- Nova pravila na tržištu vezano za nabavku sredstava, roba, usluga,
- Značajni nedostatak pilotskog, kabinskog, servisnog i aerodromskog osoblja što proizvodi domino efekat na sve učesnike u sektoru avijacije,
- Izgradnja ključnih razvojnih projekata koji su se obavljali paralelno sa procesuiranjem aviona, putnika, prtljaga i roba.
“Od poslovnih uspjeha u 2022. godini izdvojio bih realizaciju kapitalnog projekta ‘Dogradnja i modernizacija Terminala B’ koji je u završnoj fazi. Ovim projektom značajno su povećani kapaciteti aerodroma, izvršena je modernizacija infrastrukture i usluga putnicima. Terminal sada ima 19.000 kvadratnih metara i predstavlja reprezentativan objekat kojim se može odgovoriti na rastuće zahtjeve na polju aerodromske djelatnosti. Izgradnja i puštanje u funkciju administrativno-poslovnog objekta i Operativnog centra je projekt koji smo u potpunosti realizirali. Naši radnici, koji su godinama bili smješteni na više lokacija u privremenim objektima, sada rade u modernim uredima izgrađenim u skladu sa propisanim normama vezanim za radne prostore”, istakao je Bajić.
Brojni projekti
Aerodrom je u ovoj godini dobio i certifikat prema programu ACA (Airport Carbon Acreditation) za nivo 1 – Mapping, čije je postao jedan od 155 aerodroma širom svijeta koji su certficirani za nivo 1 i koji prate svoj karbonski otisak.
U toku su radovi na proširenju platforme za parkiranje aviona, sa postojećih 7 za nove 4 parking pozicije, što predstavlja povećanje kapaciteta platforme za 60%. Aerodrom je ušao u posjed dodatnih 60.000 kvadratnih metara zemljišta prema Republici Srpskoj, gdje je započeto čišćenje terena s ciljem proširenja aerodromskog kompleksa na kojem će se realizirati projekt produženja piste.
S ciljem smanjenja saobraćajne gužve koja je vladala oko aerodroma, proširen je kapacitet parkinga, izgrađena je posebna saobraćajna traka za brzi ulaz i izlaz – Kiss&Fly zona, a neophodna je i rekontrukcija putne infrastrukture na prilazu aerodromu, što je jedan od prioriteta za dalji razvoj i turizam, ali i aerodromsku djelatnost.
MAS je prva kompanija u BiH koja je usvojila Plan spolne ravnopravnosti i provodi aktivnosti na primjeni perspektive rodne ravnopravnosti u svim politikama, procesima i aktivnostima preduzeća.
Po uzoru na brojne evropske i svjetske aerodrome, MAS je pristupio ACI-ASQ programu (Airport Service Quality), u sklopu kojeg redovno vrši istraživanje kvaliteta usluga koje pruža. Također, aerodrom realizuje i DANOVA projekt za prilagođavanje aerodromske infrastrukture potrebama slijepih i slabovidnih osoba.
U skladu sa razvojnim dokumentom Master plan, u ovoj godini realiziran je najveći otkup zemljišta, uz apsolutnu podršku Općine Ilidža. Treba istaći da je od poslijeratnog otvaranja aerodroma uspostavljena najbolja saradnja sa lokalnom zajednicom, što je krunisano potpisivanjem Sporazuma sa općinama Ilidža, Istočna Ilidža i Novi grad Sarajevo.
Realiziran je u cjelosti Zaključak Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kojim su vraćena dugovanja radnicima. Također, realizirana je u punom iznosu (visina prosječne plate) pomoć radnicima u skladu sa Zaključkom Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći stanovništvu ugroženom poskupljenjima. Uz punu finansijsku podršku Vlade FBiH i resornog ministarstva realizirana je vrlo složena procedura nabavke, te potpisan Ugovor sa dobavljačem vatrogasno-spasilačkog vozila najpoznatijeg svjetskog proizvođača (Rosenbauer), čime će se osigurati viša vatrogasna kategorija aerodroma.
“Sa navedenim projektima se naš niz ne završava. Još je dosta aktivnosti i poslovnih rezultata kojima svakodnevno svjedočimo i koje pratimo. Zasluge za uspjeh kakav bilježimo u 2022. svakako treba pripisati predanom radu i zalaganju svih radnika na čelu sa Upravom Društva i Nadzornim odborom kao i profesionalnoj potpori kolega iz BHANSA, Granične policije, UIO, Profesionalne vatrogasne brigade, Hitne pomoći, Inspekcije, MUP KS i poslovnih partnera. Napravili smo iskorak, pokrenuli kapitalne projekte u vrlo neizvjesnim vremenima istrajali i idemo dalje. Pred nama su novi izazovi, nove poslovne prilike i mnogo rada, truda i zalaganja za ostvarenje pozitivnih rezultata”, zaključio je Bajić, koji se zahvalio na podršci Vladi FBiH, resornom ministarstvu, Parlamentu Federacije BiH (oba doma) te Odboru za transport Parlamenta FBiH.
