U Varešu je u toku pionirski pristup rudarenju, u čijem središtu su težnje zajednice, ekološka odgovornost i transparentnost. Za kompaniju Adriatic Metals, koja je odlučna da ostavi trajni uticaj u regiji, put je obilježen opsežnim istraživanjima biodiverziteta, rigoroznim ispitivanjima vode, procjenama kvaliteta zraka i evaluacijama zdravstvenih evidencija i sistema oporezivanja – sve to u nastojanju da se identificiraju izvori finansiranja za lokalne zajednice. Investicija od 8 miliona funti naglašava njihovu posvećenost održivim i društveno odgovornim praksama rudarenja.
– Dizajnirali smo naš projekt ne prema onome što je zajednica bila, već prema onome što želi biti – objašnjava Paul Cronin, generalni direktor kompanije Adriatic Metals. On ističe potrebu za postepenim, sistematskim dizajnom projekta usklađenim s težnjama zajednice uz istovremeno osiguranje ekonomske održivosti. Međutim, ključna pitanja ostaju – kako se dobiva “društvena dozvola”? Kako rudarska kompanija stiče povjerenje stanovnika malih gradova i sela? Cronin tvrdi da je to pitanje vremena, integriteta i transparentnosti. – Biti otvoren i prijemčiv za kritiku od suštinskog je značaja za razvijanje međusobno korisnih i održivih dugoročnih odnosa sa zajednicama – dodao je Cronin.
Cronin je ova promišljanja podijelio tokom intervjua s Investment Report, medijem poznatim po svojim iskusnim analitičarima s iskustvom rada na šest kontinenata. Kao pružatelj sadržaja za Newsweek, Investment Report je pouzdan izvor kad je riječ o dubinskoj analizi industrija i ekspertskim mišljenjima.
Upitan za razloge zbog kojih bi potencijalni investitor trebao biti entuzijastičan u vezi rudarskih poduhvata u ovoj regiji, Cronin ističe ogroman potencijal. Bosanska regija pruža jedinstvenu priliku da snabdijeva cijelo evropsko tržište niskougljičnim primarnim materijalima poput srebra, cinka i drugih. S napretkom brzog punjenja električnih vozila, potražnja za srebrom u Evropi će rasti. Srebro, poznato kao jedan od najprovodljivijih i visoko savitljivih metala, ključ je tranzicije u procesu elektrifikacije. Međutim, Cronin je istakao da je potrebna evolucija regulative kako bi se postigla veća usklađenost u rješavanju ekoloških i društvenih utjecaja na Balkanu.
Što se tiče regulatornih i zakonodavnih uslova za rudarenje, Cronin je primijetio pozitivan trend koji se udaljava od puke ekstrakcije i transporta materijala ka naglasku na razumijevanju ekoloških, društvenih i zdravstvenih utjecaja rudarenja. Istakao je važnost zakonodavstva koje obuhvata regulacije o transparentnosti. Na kraju, uspostavljanje jednakih uvjeta u rudarskoj industriji zahtijeva globalnu standardizaciju i saradnju s vladama. Međutim, ukazao je da faktori današnjeg vremena doprinose protekcionističkom stavu vlada, poput trenda deglobalizacije tokom vremena Trumpove administracije, poremećaja lanaca opskrbe u jeku pandemije Covid-19 i ponovnog buđenja geopolitičkih sukoba koji utječu na ove lance.
Cronin je istakao značaj Zakona o kritičnim sirovinama Evropske unije, opisujući ga kao izvanredan zakon. Ovaj zakon postavlja zahtjev za države članice da proizvode određeni postotak kritičnih sirovina unutar bloka ili u politički usklađenim zemljama. Cronin je istakao razliku u odnosu na svoju domovinu, Australiju, gdje bi takav zahtjev naišao na značajan otpor. U Evropi, vlade održavaju stroge ekološke standarde kojima drže svoju industriju odgovornom.
Predana odgovornom rudarenju, kompanija Adriatic Metals pionirski korača putem koji bi mogao služiti kao model za industriju, kako u BiH, tako i izvan nje. Njihov pristup, vođen težnjama zajednice i brigom za okoliš, ističe rastući značaj transparentnosti, održivosti i saradnje u rudarskom sektoru.