Drugi dio webinara namijenjen kompanijama iz metalske industrije pod nazivom “Rješenja za trenutne izazove kompanija BH metalske industrije – Kako osigurati kontinuitet biznisa u vremenima krize?“ održan je danas u organizaciji kompanije Targer Engineering & Consulting i njemačke organizacije GIZ – Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH.
Nakon što se u prvom dijelu govorilo o trenutnom stanju u kompanijama metalske industrije s akcentom na aktuelne izazove i probleme uzrokovane pandemijom korona virusa, danas se diskutovalo o dvije ključne teme a to su izazovi i rješenja kada je u pitanju nedostatak stručne radne snage te načini poboljšanja unutrašnje organizacije, podizanja produktivnosti, boljeg iskorištavanja kapaciteta i sl.
Na početku webinara o važnosti izgradnje brenda poslodavca a s ciljem privlačenja i zadržavanja kvalitetne i stručne radne snage govorila je Nermana Ajanović, voditeljica odjela projekata na portalu MojPosao.
Ona se posebno osvrnula na promjene koje su zadesile tržište rada.
Promjene na tržištu rada
– Tržište rada se u popunosti transformisalo. U toku 2020. godine mi smo svi bili svjedoci pada potražnje, nesigurnosti kada je u pitanju zadržavanje radnih mjesta, velikog broja otkaza… a u 2021. potražnja za radnicima je ponovo porasla, pa je čak i premašila nivo prije pandemije. Nedostatak radnika koji se osjećao 2018. i 2019. godine opet se osjeti – kazala je Ajanović.
Ova situacija oslikava se i u metalskom sektoru gdje je potražnja za radnicima velika. Ajanović kaže kako je samo na portalu Mojposao.ba ove godine objavljeno preko 1.000 oglasa za rad u metalskoj industriji, od toga najviše u proizvodnji.
Osim o pronalasku radnika, Ajanović je govorila i o zadržavanju radnika i o tome šta su razlozi za promjenu posla i šta su kriteriji radnika za odabir psolodavca te je istakla da je upravo radi tih kriterija važno graditi brend poslodavca.
– Brend poslodavca treba da oslikava kulturu kompanije i vrijednosti kompanije no jednako je bitno uskladiti unutrašnje viđenje kompanije i ono kako vas vide zaposleni. Kada govorimo o izgradnji brenda poslodavca, svi procesi komunikacije moraju biti usklađeni s onim što želite biti – kazala je Ajanović.
Ona je naglasila kako brend poslodavca obuhvata kako kompaniju vide zaposleni kao i kako je vide kandidati.
– Mnogi se fokusiraju na privlačenje kandidata a ne vode računa o iskustvu zaposlenih tj. o onome što mi želimo da bude iskustvo zaposlenih. Bitno nam je da su zaposleni lojalni, produktivni, da vole raditi u određenoj sredini, da su ambasadori kompanije. Kada su u pitanju kandidati, želimo da poznaju naš brend i da apliciraju na naše oglase. Ne zaboravite da sve govori o vama. Ako kandidatu na neku poziciju niste odgovorili na prijavu za posao, to dosta govori o vama. To se često dešava i to kandidatima jako smeta a nakon takvog postupka oni se neće ponovo javiti na posao u vašoj kompaniji. Komunikacija mora biti kvalitetna, transparentna i kontinuirana a to je naročito važno u metalskoj industriji koju mnogi zbog prirode posla smatraju “prljavom” industrijom – kazala je Ajanović.
Ona je navela i neke od alata koji kompanijama stoje na raspolaganju kada je u pitanju izgradnja brenda poslodavca, kao što su karijerni web sajt kompanije, web portali za zapošljavanje i društvene mreže.
Kako povećati profit
Dr Hadis Bajrić, profesor i konsultant na Mašinskom fakultetu u Sarajevu govorio je o tome kako kompanije mogu, uz male ili nikakve dodatne resurse povećati proizvodnju i odgovoriti na potražnju kupaca, što je jedan od ključnih problema sa kojima se kompanije trenutno susreću.
– Naše kompanije, a govorim o prosječnoj bh. kompaniji, nisu profitabilne. Mi imamo izuzetno uspješne kompanije koje su članice svjetskih grupacija i vrlo često su među top dobavljačima u svojim grupacijama, no većina ipak nema profitabilne poslovne modele i ima niz organizacionih problema. Ključno pitanje koje kompanije sebi treba da postave jeste “Gdje je profit?”. Vi možete izvesti dvostruko više robe ali je pitanje jeste li ostvarili profit i gdje se on gubi. Svaka kompanija ima fiksne i varijabilne troškove i kada prihod pređe ove troškove tada se generiše profit. A profit se krije u detaljima, na marginama – pojasnio je Bajrić.
Navodi kako u tom smislu bh. kompanije zaostaju za kompanijama u drugim zemljama, uzevši za primjer Austriju.
– Produktivnost je u bh. kompanijama rijetko kada 100 posto, a norme su daleko od normi u Austriji, da uzmemo za primjer tu zemlju. Isti radnik će u Austriji postići veću normu nego u Bosni i Hercegovini, ja znam za takve primjere. Recimo da je produktivnost 80 ili 90 posto, a šta ako se ona poveća za još 10 posto? Profit može porasti ne za 10 posto, nego i za do 50 posto. Isto tako, ako produktivnost sa 100 posto padne na 90 posto, gubimo ne 10 posto profita, nego 50 posto – pojašnjava dr Bajrić.
Kako bi se produktivnost podigla, postoje različite strategije. Dr Bajrić je pomenuo neke kao što su veći kvalitet, eliminacija gubitaka i povećanje protočnosti, te plaćanje prema učinku.
– Neprijatelj broj 1, iz upravljačke filozofije, za produktivnost kompanije, jeste varijabilnost. Varijabilnost u pogledu svega – kvaliteta, rokova isporuke, bolovanja, odsustva… Ona dovodi do toga da nemamo dobro planiranje i samim tim ni iskorištenost kapaciteta. Smanjenje varijabilnosti je, uz eliminaciju uskih grla, još jedna strategija koja se mora primijeniti za povećanje produktivnosti – smatra dr Bajrić.
Sve ovo ne može se postii preko noći, ali je svakako put kojim bh. kompanije moraju krenuti, poručio je profesor Bajrić.
Povratak na pretkrizni nivo
Za pojedine kompanije u metalskoj industriji, pogotovo one koje rade za automobilsku industriju, kriza je započela još i prije pandemije. O takvom iskustvu govorila je Selma Bradarić, direktorica prodaje u tešanjskoj kompaniji Medena commerce.
– Negativni trendovi krenuli su za nas već u oktobru 2018. godine kada je autoindustrija za koju je vezana naša firma počela da usporava. U 2020. je došlo do stagnacije. U periodu od marta do maja imali smo dosta posla, prvenstveno zbog zaostalih narudžbi, no nakon toga narudžbe su počele da padaju i do 70 posto. Prošlu godinu smo završili sa padom prometa od 30 posto u odnosu na 2019. godinu. Nastojali smo da se izborimo s tim, smanjili smo broj zaposlenih a fokus je bio na tome da zaposlenici što manje osjete pandemiju na svojim primanjima i da zadržimo ljude bez kojih nećemo moći raditi jer smo bili svjesni da će opet doći do povećanja obima posla – ispričala je Bradarić.
Već krajem prošle godine, u kompaniji su počeli nazirati oporavak. 2021. je krenula dosta dinamično, sa puno pozitivne atmosfere.
– Za prvih 6 mjeseci ostvarili smo povećanje prometa u odnosu na 6 mjeseci prošle godine i naša očekivanja su rast od nekih 30 posto u odnosu na 2020. Pokušavamo dostići nivo od prije pandemije, osjetimo pozitivne pomake na tržištu, veliki je interes kupaca i vidjećemo šta će se dalje dešavati – kazala je Bradarić.
Za razliku od Medena commerca, prošla godina je za tešanjski Mann+Hummel BA bila odlična.
Iskorak u godini pandemije
– Mi smo prošle godine napravili veliki iskorak. Naš strateški cilj je bio 80 miliona KM prometa i to smo ostvarili upravo u godini pandemije. Prošla godina je bila i godina najvećih investicija sa preko 9 miliona KM ulaganja. Povećali smo i broj uposlenih i sada imamo preko 750 radnika. Samo u posljednjih godinu i po zaposlili smo 150 novih ljudi – kazao je Mahmut Galijašević, generalni direktor kompanije.
Tekuća godina krenula je sa još boljim brojkama.
– Za prvih 8 mjeseci imamo rast od skoro 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Do kraja godine očekujemo preko 90 miliona KM prometa, što je značajan rast. To je dijelom rezultat činjenice da se tržište promijenilo pa je zbog problema u lancima snabdijevanja regija jugoistočne Evrope dobila viša na značaju, no većim dijelom to je rezultat toga da smo se mi posljednjih godina dokazali kod našeg vlasnika i zahvaljujući dobrom radu odlično se strateški pozicionirali. Prije svega to je zbog ljudi koji ovdje rade i koji čine kompaniju. Mi ovdje imamo fantastične ljude i sve ovo je njihova zasluga – kazao je Galijašević.
Još jedna kompanija koja odlično posluje ove godine je banjalučki ELAS Metalexpert, specijaliziran za obradu i preradu tankih limova u različitim industrijama.
Ugovori do 2026.
– Korona je naravno dovela do pada u februaru i martu prošle godine, no već od maja krenuo je rast koji se nastavio i do kraja godine. Pozivitan trend se nastavio i ove godine kada su naše narudžbe na vrhuncu a poslove imamo dogovorene do 2026. godine, što se nikada ranije nije desilo – kazao je Saša Petrović iz ELAS Metalexperta.
Period mirovanja usljed krize izazvane pandemijom iskoristili su da ažuriraju procese, razrade strategije, educiraju zaposlene, ukratko pozabave se stvarima za koje u normalnim okolnostima nisu imali vremena.
Iako je korona i za ELAS Metalexpert donijela brojne izazove, uključujući kašnjenje sirovine i otežane isporuke kupcima, Petrović kaže kako su strateškim pristupom uspjeli izbjeći veće probleme.
– Nama je pomoglo što nismo oslonjeni samo na jednu industriju već radimo za različite industrije. Tako da smo i mi mijenjali svoje poslovanje u zavisnosti od toga kako koja industrija posluje u krizi – pojasnio je Petrović.
Kako do stručne radne snage
Iako se mnoge kompanije u BiH žale na nedostatak stručne radne snage, Selma Bradarić kaže kako Medena Commerce zasad nema tih problema.
– Mi nemamo veliki problem ni sa odlivom ni sa pribavljanjem radne snage. Moguće je da je to posljedica korone i smanjenog odliva stanovništva ali mi se svakako trudimo da budemo jedan od poželjnijih poslodavaca u regiji Tešnja, po uzoru na Mann+Hummel BA. Takođe mi već godinama sarađujemo sa stručnim školama i to je glavni izvor naše radne snage. Pored toga, naš recept je da zapošljavamo ljude koji su spremni na brzo učenje i interne obuke i mentoring – kazala je Bradarić.
Sličan “recept” za nalaženje radnika ima i Mann+Hummel BA.
– Nemamo većih problema sa zapošljavanjem bez obzira što smo velika kompanija. Kada je u pitanju radna snaga, mi tu imamo jedan sveobuhvatan pristup. Taj problem se ne može rješavati u momentu kada nastupi, na njemu se mora raditi godinama prije nego on nastupi. Mi već 11 godina imamo izgrađen dualni sistem obrazovanja koji smo kopirali od kolega u Njemačkoj. Nismo se žalili na obrazovni sistem, nego smo uradili ono što je u našem interesu. Iskoristili smo mogućnost da oko 30 posto kurikuluma adaptiramo i obezbijedimo mentore i resurse za njegovo izvođenje. U tome smo uporni već 11 godina i to je naš pool u kojem prepoznajemo talanete. Ne zaposlimo sve ljude koji prođu taj sistem, nego najbolje od njih. Osim toga, mnogo pažnje se posvećuje i zadržavanju radnika a već se govorilo o važnosti brenda poslodavca što je jako bitno, pogotovo za nove generacije koje žele bolje uslove rada i mogućnost napredovanja. Ali to je svakako naše opredjeljenje jer se pokazalo da su ljudi ključni. Gdje god je Mann+Hummel dobro radio, to je bilo zbog ljudi. Gdje god je bio neuspješan, to je opet bilo zbog ljudi – kazao je Galijašević.
Interne edukacije i saradnja s tehničkim školama i za ELAS Metalexpert su način dolaska do kvalitetnog kadra.
– Mi sami sebi stvaramo radnu snagu. Nju ne možete kupiti. Mašine možete kupiti, ali ljude ne – kaže Petrović.
ADK Novi Travnik je firma koja zapošljava 400 radnika a njih polovina su zavarivači. To je firma s najvećim brojem zavarivača u Bosni i Hercegovini a njen direktor Vili Šumer kaže kako je trenutno veći problem doći do kadra za rukovodne pozicije.
– Odlazak radnika postoji svugdje, ne samo u BiH, i to se ne može spriječiti. Ali se mogu zadržati oni radnici koji nisu čvrsto opredijeljeni da odu. Može se stvoriti radno okruženje takvo da ljudi ne žele da idu. A onih koji žele otići će uvijek biti – poručio je Šumer.
Jačanje produktivnosti i održivost
Tokom webinara je bilo riječi i o načinima poboljšanja produktivnosti i bolje iskorištenosti kapaciteta i opreme. Mahmut Galijašević je spomenuo i važnost automatizacije i digitalizacije kao načina da se poboljša proizvodnja. No kako je kazao, najvažnije je da se prate ciljevi i ključni pokazatelji te da se radi na poboljšanju pristupa, a od svake kompanije zavisi kako će tome pristupiti.
No, Galijašević je kompanijama sugerisao da obrate pažnju i na još jedan aspekt poslovanja koji bi u budućnosti mogao postati kako rizik tako i šansa. Riječ je o održivosti (eng. Sustainability) i dostizanju Co2 neutralnosti.
– Velike kompanije sve više prelaze na taj sistem i u budućnosti će isto tražiti i od svojih dobavljača. To za nas može biti rizik a može biti i prilika, ali se svakako moramo pripremati na nove okolnosti. Mora se više raditi na energetskoj efikasnosti, na smanjenju korištenja “prljave” energije, iako mi tu ne možemo mnogo uraditi sami bez učešća države. Ali vodite već sad računa o tome, nemojte kupovati opremu koja nije dovoljno energetski efikasna, investirajte i solarne panele, poboljšavajte svoju energetsku efikasnost jer to sutra može biti vaša konkurentska prednost – poručio je Galijašević.
Podsjetimo da je ovo prvi u nizu online događaja sa ciljem promocije i podrške ključnim granama bh. industrije. Nakon webinara posvećenog metalskoj industriji, uskoro će biti organizovan i webinar za drvnu industriju i turizam.
Pokrovitelj webinara je projekat EU4BusinessRecovery koji podržava mikro, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta.
