Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH za superviziju banaka, kazao je za BiznisInfo da ne vjeruje da će doći do znatnijeg povećanja bankarskih kamata u narednom periodu. Dodao je da će banke nastaviti s kreditiranjem.
– Banke su više nego svi ostali zainteresovane da se tržište oživi. Stanje kamata vrlo vjerovatno će ovisiti o stanju kamatnih stopa koje će biti u Evropskoj uniji kao što je bilo i do sada. Ne vjerujem da će nakon ovoga nastati neko dramatično povećanje kamata, ali neke kratkoročne turbulencije ili samostalni potezi banaka su mogući – kazao je Nukić za naš portal.
Govoreći o tome hoće li biti teže doći do novca, on ističe da se u javnosti razvio osjećaj da se banke povlače ili da nisu spremne da kreditiraju.
– Ovo je period u kojem svi pokušavju da ocjene koje su to razmjere štete koja je nastala zbog pandemije. Ali, bankarstvo ovisi o kreditima što znači da će banke sigurno biti spremne da kreditiraju – naglasio je naš sagovornik.
No, podsjeća da banke ulažu novac tamo gdje mogu dobiti povrat. Stoga će kapacitet banka da kreditiraju biti limitiran i kapacitetom privrede da uzme novac.
Pojavljuju se dodatni rizici
– Sigurno će i dalje postojati značajan interes za ostvarivanje poslovnih ciljeva na strani banaka. Banke imaju potrebu da razvijaju kreditni portfolio. Naravno, ne treba tvrditi da neće postojati dodatni rizici – smatra Nukić.
Dodaje da banke imaju dobro poziciju likvinosti koja se nije mnogo mijenjala u odnosu na kraj prošle ili početak ove godine, te da će one biti dobar partner vladama u oporavku privrede.
– Naravno, treba uzeti u obzir da se dio kreditnog portfolija smanjio. Ja to smanjenje ne bih smatrao dramatičnim. Ono je jednostavno rezultat neaktivnosti. Ovisno o periodu trajanja krize, mi ćemo za šest, ili za 18 mjeseci, imati prilike da vidimo koji su konačni efekti ovoga što se desilo. Ja u ovom momentu nisam zabrinut za cijeli sistem – navodi naš sagovornik.
Upitali smo ga i da li je bilo prigovora klijenata na banke prilikom donošenja odluka o (ne)odobravanju moratorija na kredite.
– S obzirom na period i poteškoće koje su u operativnom smislu nastale u bankama, ja bih rekao da je broj prigovora bio relativno mali, ili zanemariv. Koliko ja imam informacija, većina odbijenih zahtjeva se odnosila na poteškoće koje su nastale prije pandemije. Neko je, naprimjer, izgubio posao prošle godine, pa mu je ovo dodatno otežalo – kaže Nukić.
Najbolji period za investiranje
Ubijeđen je da postoji interes banaka da izađu u susret klijentima “jer u ovom momentu odobriti moratorij najmanje košta banku”, dok se s druge strane otvaraju neki novi rizici ako “banke ne budu dovoljno brze da prilagode plaćanje novim okolnostima”.
– Ovo je sad period od dva ili tri mjeseca kada svi treba da nastoje da portfolio urede na način da on funkcioniše i da bude zdrav krajem godine. Jer to je poruka koju smo poslali bankama da će period privremenih mjera u jednom momentu biti zamijenjen nekim stalnim mjerama – govori Nukić.
Upitan da prokomentariše pojačan interes entiteta za zaduživanjem kod komercijalnih banaka ove godine, on kaže da je ukupna izloženost banaka prema entitetu unutar dozvoljenih granica te da Federacija nije prezadužena, kao ni BiH u cjelini. Vjeruje da je državi jeftinije zadužiti se kod domaćih banaka nego tražiti novac negdje izvan BiH.
– Ako pandemija bude trajala kratko, odnosno ako ne budemo imali dodatne blokade, četvrti kvartal ove godine će biti najbolji period za investiranje. Ne vidim ništa loše u tome da država koristi potencijal banaka u nekoj razumnoj mjeri. Još uvijek postoji dovoljno prostora da banke izađu u susret i državi, i privredi i građanima – zaključuje Nukić.
G. Mrkić