Borba za vlasništvo nad Privrednom bankom Sarajevo (PBS) dobija nove detalje. Uprava i Nadzorni odbor banke ocijenili su prihvatljivom ponudu goraždanskog biznismena Halila Okovića za preuzimanje PBS-a, a posebno je zanimljivo da je dokument potpisao i tadašnji predsjednik Uprave Hamid Pršeš, koji samo nekoliko dana kasnije nije ponovo imenovan na funkciju.
Mišljenje je sačinjeno 13. avgusta, dan nakon objave Okovićeve ponude za preuzimanje. Dokument otkriva i još jedan važan detalj – Oković i kompanije koje s njim zajednički djeluju imaju namjeru preuzeti 100 posto vlasništva nad Privrednom bankom Sarajevo, dok sada imaju oko 22,5 posto.
Riječ je o novom elementu u veoma zanimljivom procesu vlasničkog preslagivanja u PBS-u, koji BiznisInfo.ba prati posljednjih sedmica.
Ponuda ocijenjena prihvatljivom
Uprava i Nadzorni odbor PBS-a u dokumentu navode da ponudu smatraju prihvatljivom u kontekstu namjera ponuđača u pogledu budućeg poslovanja banke. Navodi se da je Oković, zajedno s grupom povezanih lica, najveći dioničar Privredne banke Sarajevo te da je dostavio ponudu za preuzimanje.
Prema mišljenju Uprave i Nadzornog odbora, ponuđač i lica koja s njim zajednički djeluju imaju namjeru preuzeti 100 posto vlasništva nad bankom. Kao namjera ponuđača nakon preuzimanja navodi se daljnji razvoj i jačanje Privredne banke Sarajevo u svim sferama poslovanja.
Na kraju dokumenta Uprava i Nadzorni odbor navode da smatraju da je ponuda za preuzimanje prihvatljiva. Također je navedeno da ne postoji izdvojen stav bilo kojeg člana Uprave ili Nadzornog odbora.
Dokument potpisao i Pršeš
Upravo posljednja činjenica posebno je zanimljiva zbog događaja koji su uslijedili. Dokument je u ime tadašnje Uprave potpisao Hamid Pršeš kao predsjednik, zajedno sa članovima Bedinom Jusičić Musa, Kemalom Džabijom i Edinom Kreštalicom.
Samo nekoliko dana kasnije, 17. avgusta, Nadzorni odbor PBS-a imenovao je novu Upravu PBS-a u kojoj Pršeša više nema, a nakon što su se u javnosti pojavile špekulacije o narušenim odnosima Okovića i Pršeša, dugogodišnjih poslovnih partnera.
Za predsjednika Uprave imenovan je dotadašnji član Kemal Džabija, dok su Bedina Jusičić Musa i Edin Kreštalica ostali članovi. Drugim riječima, od četvero članova Uprave koja je potpisala mišljenje o Okovićevoj ponudi jedino Pršeš više nije u njenom sastavu.
To ne znači da će Pršeš zaista podržava ponudu
Ipak, ovdje je potrebno napraviti veoma važnu razliku. Mišljenje Uprave i Nadzornog odbora o ponudi za preuzimanje nije odluka dioničara o prodaji njihovih dionica. Svaki dioničar zasebno odlučuje hoće li prihvatiti Okovićevu ponudu. Dakle, pozitivno mišljenje nije garancija uspjeha ponude.
Stoga činjenica da je Pršeš kao tadašnji predsjednik Uprave potpisao dokument u kojem se ponuda ocjenjuje prihvatljivom ne znači da je odlučio prodati svoje dionice Okoviću, niti se na osnovu ovog dokumenta može zaključiti da lično podržava Okovića u aktuelnom vlasničkom preslagivanju.
Ono što dokument potvrđuje jeste da Pršeš nije izdvojio svoj stav u odnosu na zajedničko mišljenje tadašnje Uprave i Nadzornog odbora kojim je ponuda ocijenjena prihvatljivom.
Ponuda znatno ispod berzanske cijene
Još jedan zanimljiv dio mišljenja odnosi se na cijenu dionice. Oković je za svaku dionicu koju još ne posjeduje ponudio 163,55 KM. Međutim, u samom dokumentu PBS-a navodi se da je prosječna cijena dionice u posljednja tri mjeseca prije nastanka obaveze objavljivanja ponude iznosila 249,37 KM.
Posljednja cijena po kojoj se dionicama trgovalo prije nastanka obaveze objavljivanja ponude, 12. avgusta, iznosila je 249,98 KM. Revidirana knjigovodstvena vrijednost jedne dionice PBS-a na kraju prošle godine iznosila je 212,98 KM, dok je nominalna vrijednost 110 KM.
Ponuđenih 163,55 KM tako predstavlja 77,73 posto knjigovodstvene vrijednosti dionice, što je navedeno i u mišljenju banke. Drugim riječima, imamo veoma neobičnu situaciju: ponuda za preuzimanje iznosi 163,55 KM, knjigovodstvena vrijednost je gotovo 213 KM, dok se dionicama na berzi trgovalo po cijeni od približno 250 KM.
Uprkos toj razlici, Uprava i Nadzorni odbor ponudu su ocijenili prihvatljivom u kontekstu namjera ponuđača u pogledu budućeg poslovanja banke.
Oković cilja cijelu banku
Dokument donosi i precizne podatke o vlasničkoj poziciji ponuđača. Oković je u trenutku ponude vlasnik 43.920 dionica, odnosno 11,2 posto dionica s pravom glasa. Kompanija OKAC iz Goražda, s kojom zajednički djeluje, ima 27.005 dionica ili 6,9 posto, dok Goraždeputevi imaju 17.101 dionicu ili 4,3 posto. Zajedno imaju 88.026 dionica, odnosno približno 22,5 posto PBS-a.
Ponuda se odnosi na preostalih 303.156 dionica, odnosno 77,5 posto banke. Ako bi svi ostali dioničari prihvatili ponudu, Oković i kompanije koje s njim zajednički djeluju došli bi do potpunog vlasništva nad PBS-om. U dokumentu se upravo i navodi da je njihov cilj preuzimanje 100 posto vlasništva.
Milioni maraka već promijenili vlasnike
Sve ovo događa se nakon nekoliko sedmica izuzetno intenzivne trgovine dionicama PBS-a. Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, od 20. jula do 13. avgusta kroz berzansku trgovinu prošlo je 22.058 dionica vrijednih približno 5,51 milion KM. Velike transakcije uglavnom su realizovane po cijeni od oko 250 KM.
BiznisInfo.ba je također došao do informacije da su među kupcima bili investicioni fondovi, a potvrđeno je da je dionice PBS-a kupovao ZIF PROF-PLUS d.d. Sarajevo. Istovremeno, evidentirani udjeli Okovića i kompanija koje s njim zajednički djeluju nisu povećavani tokom tog perioda intenzivne trgovine.
Za sada nema informacija na osnovu kojih bi se moglo utvrditi djeluju li fondovi samostalno ili su na bilo koji način povezani s nekim od drugih velikih dioničara ili investitora.
Ključno pitanje
Oković je jasno stavio do znanja da želi 100 posto banke, investicioni fondovi kupuju dionice po cijenama znatno višim od njegove ponude, a najveći pojedinačni dioničar upravo je napustio čelo Uprave. Priča o PBS-u tako je dobila još jedan važan detalj, ali ključna bitka i dalje se vodi oko toga ko će na kraju držati dionice banke.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
