Prijedlog federalnog budžeta za tekuću godinu po hitnom postupku je proslijeđen u parlamentarnu proceduru. Danas na Predstavničkom, a u petak na Domu naroda. Šta donosi do sada najveći budžet? Mogu li privrednici i poslodavci očekivati manje troškove, a radnici veće plaće? Šta je sa kapitalnim projektima? Na ova pitanja u Rezimeu FTV-a je odgovarao premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Za početak naglašava da je ovo najveći budžet što je odraz ekonomskog rasta Federacije.
– On je za milijardu i 700 miliona KM veći i iznosi nekih šest milijardi 720 miliona KM – rekao je.
Pojašnjava da postoje indirektni i direktni porezi.
– Indirektni su ono što ide kroz potrošnju i što se reflektira na nas kroz povećanje cijena, a one su se povećale 14 posto. Ali moram upozoriti da Federacija od toga konzumira 60-ak procenata. Od toga Federacija 36 posto, unutar Federacije. Indirektni porezi su se povećali za 500 miliona maraka prošle godine. 36 posto od toga je nešto ispod 200 miliona, ostalo su kantoni 52 posto i općine 8 posto. Znači, ako vam kažem da 150 miliona maraka nije bilo dovoljno ni za pola povećanja penzija koje smo imali u prošloj godini, onda svi znaju gdje smo. Znači mi smo svoj rast budžeta prošle godine i ove temeljili na ekonomskom rastu. To znatno efikasnije djeluje na naše budžete – rekao je premijer.
Novalić ističe da je Federacija preuzela zakonske obaveze da rješava zajedničke probleme, ono u čemu se kantoni ne snalaze.
– Neobično bi bilo da kantoni različito riješe penzioni fond. I onda Federacija diže gore penzionere, diže borce, diže dječiji doplatak, vještačku oplodnju itd., tako da budžet koji Vlada FBiH troši je iznad 90 posto zakonom definiran. I ona služi za rješavanje zajedničkih potreba. Federacija iz godine u godinu povećava dio koji se odnosi na kapitalna, investiciona ulaganja. Nikada u budžetu Federacije, do prije pet godina, nije bilo gradnja cesta iz budžeta, nego je to bilo iz Autocesta i Cesta koje imaju svoje fiskalne, odvojene prihode. Znači Vlada FBiH pokušava taj razvojni dio podići koliko je to moguće. I budžet za poljoprivredu koji je sad definitivno dva i po puta veći nego prije dvije godine, čini razvojnui komponentu. I povećanje budžeta za bilo šta drugo – naglasio je.
O dječijem dodatku kaže da je prošle godine usvojen zakon, ali da nije bilo moguće skupiti podatke oko 90.000 djece.
– Tako da nije bilo primjenjivo od 1. septembra. Nadamo se ove godine da će to početi djelovati konačno i 106 miliona je stavljeno na tu stavku. Nažalost spiskove skupljamo od općina, u nekim dijelovima tih spiskova učestvuju i kantoni i kad se još uzme u obzir da nam nije Ministarstvo rada i socijalne skrbi kapacitirano dovoljno, dobijemo jedno kašnjenje koje nas sve skupa iritira. Novca ima. Mi ga ne stavljamo u budžet da bi on ostao slobodan, d abi ga uvrstili u nekakav sljedeći budžet ili da bi ga iskazali kao suficit. Mi ga stavljamo da riješimo neke socijalne potrebe. Moram priznati da to ide jako sporo jer Federacija je prilično daleko od općina, vrlo teško komuniciramo. ali jedna stvar je u zakonu dobra. Znači sve to kad prođe, te administrativne prepreke, isplata je retroaktivna i kreće od 1. januara – poručio je Novalić.
Premijer FBiH ističe da su borce izmjenama četiri zakona poravnali sa penzionerima kada je u pitanju povećanje invalidnina i svih drugih prinadležnosti.
– Sad i oni, kao i penzioneri, zavise od rasta BDP-a i indeksa cijena, a svjedoci smo nažalost zbog cijena prošle godine ili na radost zbog rasta BDP-a da je to prošle godine raslo. Znači ove godine mogu očekivati prilično velika povećanja. I budžet to servisira. Na budžetu je ove godine za penzioni fond rezervirano 400 miliona više – naglasio je.
O dogovoru sa penzionerima o akontativnom povećanju penzija kaže: To je njihova ideja i ona je dobra. Mi u zakonu imamo da se penzija regulira 15. aprila. Oni su došli na ideju, usljed ove nesvakidašnje krize i pritiska cijena na naš ukupni životni standard, da se pođe akontativno isplaćivati. Međutim mi u zakonu nemamo takvu klauzulu, ali u zakonu je kad donesemo 15. aprila da to važi od 1. januara, retroaktivno. I oni su došli na ideju da mi to pođemo akontativno isplaćivati u iznosu koji će sigurno biti povećanje i mi smo pristali, ali za to mora da nam donese zaključak Parlament. To nije protuzakonito i mislimo da je, u socijalnom smislu, dobra ideja.
Na pitanje kada će doći do rasterećenja oporezivanja plaće odgovara: Sad će u februaru biti tačno pet godina kako smo taj zakon predložili, međutim u proteklom sazivu ili nije bilo većine ili nije bilo volje za tako osjetljive zakone. Nisu ni stavljeni na dnevni red, nažalost. Budući da j eprošlo pet godina, naša ekonomija sad prilično bolje stoji nego 2018. Prilike su s epoboljšale, budžeti su se poboljšali unatoč krizama koje su na spohodile i mi smo sračunali da više ravnoteža nije tamo gdje je bila 2018. nego da možemo spuštiti još, sa 32,5 na 31,5. Došli smo u situaciju da kažemo da je sve do 1.000 KM neoporezivo. Ovaj nam je zakon potreban d abismo očistili sistem. Onda će nam sljedeće godine biti savršeno jasno da li može sa 31,5 na 30, kako bismo omogućili poslodavcima da povećavaju plaće. To je definitivno smjer u kojem treba ići.
Novalić pojašnjava da su napravili procedure kako se izračunava minimalna plaća.
– U skladu sa rastom GDP-a, u skladu sa rastom prosječne plaće raste i plata. Mislim da izuzetno mali broj od 535.000 zaposlenih ima minimalne plaće. Ali ih ima. Vrlo često poslodavci možda i zloupotrebljavaju tu našu minimalnu plaću. Mi tu minimalnu plaću donesemo uz konsultacije na ESV-u. Ona bi bila odmah 700 ako bismo usvojili zakon i smanjili obaveze – rekao je.
Ističe da Federacija promišlja ekonomiju dobro i da je voz koji vuče BiH. Kao najvažnije kapitalne projekte izdvaja brze ceste i autoceste.
– Glavnina kapitalnih projekata koje Vlada FBiH ima ide kroz Autoceste i Ceste. U kapitalne projekte spada i sve što je kapitalno unutar naših ministarstava. Znači budžet Federacije ima sve više taj udio – rekao je Novalić.
