Norveška vlada u sljedećoj godini očekuje rekordne prihode od prodaje nafte i plina, gotovo za petinu više nego u ovoj godini i pet puta više nego u 2021., zahvaljujući procijenjenoj većoj proizvodnji i skoku cijena.
Cijene plina u Europi gotovo su trostruko veće u ovoj godini nakon smanjene opskrbe iz Rusije, kojoj su zapadne zemlje uvele sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu. U usporedbi s prošlom godinom više su deset puta.
Norveška, najveći europski dobavljač plina i veliki svjetski proizvođač nafte, očekuje da će u sljedećoj godine crpiti 4.3 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno, za 200 tisuća barela dnevno više nego u ovoj godini, što će joj zbog skoka cijena donijeti veliku zaradu.
U nacrtu proračuna za iduću godinu norveško ministarstvo financija prognoziralo je rast prihoda od nafte i plina na rekordnih 1.380 milijardi kruna (131 milijardu dolara), s procijenjenih 1.170 milijardi kruna u ovoj i 288 milijardi kruna u 2021. godini.
Iako Oslo tvrdi da skok cijena plina nije u dugoročnom interesu Norveške, otklonilo je pozive da ograniči cijene, tvrdeći da to neće pomoći Europi da osigura više energije.
U nacrtu proračuna ministarstvo financija objavilo je i da planira u idućoj godini smanjiti potrošnju iz državnog mirovinskog fonda na financiranje proračuna kako bi obuzdalo inflaciju.
“Iako gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja, inflacija je na najvišoj razini od 80-ih godina prošlog stoljeća. Zato je nužan štedljiv proračun u kojem se smanjuje potrošnja iz vladinog globalnog mirovinskog fonda”, stoji u priopćenju ministarstva.
Predložili su da se iz fonda iduće godine povuče 316.8 milijardi kruna, za gotovo 20 milijardi kruna manje nego u ovoj godini.
“Budemo li sada više trošili, to će izazvati nove probleme jer bismo mogli zacementirati inflaciju na tako visokoj razini da će središnja banka morati podizati kamatne stope više i brže no što je potrebno”, dodaje se.
Očekuju da će inflacija ove godine dosegnuti 4.8 posto i oslabjeti na 2.8 posto u 2023.
Bruto domaći proizvod trebao bi u ovoj godini porasti za 2.9 posto, kada se isključi sektor nafte i plina. U idućoj godini rast bi trebao usporiti na 1.7 posto i ponovo blago ubrzati u 2024., uz procijenjenu stopu od dva posto.
Hina
