Njemačka vlada u srijedu je značajno snizila prognozu za ekonomiju za ovu i iduću godinu zbog snažnog rasta cijena energije koji je zakočio industrijsku proizvodnju i smanjio kupovnu moć građana.
Vlada sada očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini za 1,4 posto. Proljetos je rast procijenila na 2,2 posto.
U idućoj godini ekonomija bi se po novim, jesenjim prognozama trebala smanjiti za 0,4 posto. U aprilu vlada je prognozirala da će porasti za 2,5 posto.
Za 2024. aktivnost bi se trebala oporaviti, uz procijenjenu stopu rasta od 2,3 posto, pokazuju najnovije projekcije.
Glavni je razlog sniženih prognoza ekonomskog rasta obustava isporuka ruskog plina, koja je podigla cijene energije na vrlo visok nivo. Skupa energija koči industrijsku proizvodnju, posebno kod velikih potrošača, i smanjuje kupovnu moć građana, ističe se u saopćenju koje prenosi agencija Hina.
Vlada sada očekuje znatno višu inflaciju i u ovoj i u idućoj godini, od osam odnosno sedam posto.
U proljetnim projekcijama bili su procijenili da će potrošačke cijene u ovoj godini porasti 6,1 posto, a u idućoj 2,8 posto.
U 2024. rast cijena trebao bi prema najnovijim izračunima popustiti, na 2,4 posto.
Prognoza rasta izvoza u ovoj godini znatno je snižena, sa 4,2 na samo 1,4 posto. U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na 2,0 posto, što bi značilo da bi njegov rast bio trostruko slabiji no što su očekivali proljetos.
U 2024. trebao bi ubrzati, uz procijenenu stopu rasta od 3,5 posto.
To bi značilo da se njemačka ekonomija neće moći pretjerano osloniti na tradicionalno snažnu podršku inostrane potražnje, a prognoze pokazuju posustajanje i one domaće, s obzirom na sniženu prognozu njenog rasta u ovoj godini, s 8,6 na samo 3,1 posto.
U idućoj godini domaća bi se potražnja čak trebala blago smanjiti, za 0,5 posto, pokazuju nove vladine procjene. U aprilu vlada je očekivala njen rast za 4,4 posto.
Prognoza bruto ulaganja sada pokazuje njihov pad u ovoj godini, za 0,6 posto. Aprilske projekcije pokazivale su 9,9-postotni rast. U idućoj godini ulaganja bi trebala porasti mršavih 0,3 posto, u usporedbi s proljetos procijenjenih 7,7 posto.
“Vremena su ozbiljna”, konstatirao je u saopćenju ministar ekonomije Robert Habeck. “Proživljavamo tešku energetsku krizu, koja sve više prerasta u ekonomsku i društvenu krizu.”
Berlin je već najavio da će izdvojiti do 200 milijardi eura kako bi ublažio udar cijena na potrošače i kompanije, a mjere uključuju i ograničenje cijene plina.
To će usporiti inflaciju, tvrdi Habeck.
